Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom američka administracija pokreće ambiciozan plan za smanjenje broja invazivnih komaraca i krpelja u Vašingtonu.
Prema dokumentu Bijele kuće, cilj je da se do 2028. godine populacija invazivnih vrsta komaraca na području pod federalnom jurisdikcijom u Distriktu Kolumbija smanji za 90 odsto, dok je za krpelje postavljen cilj od 50 odsto.
U realizaciju će biti uključeni Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) i Uprava za opšte poslove, uz saradnju sa Ministarstvom zdravlja i ljudskih službi.
Agencije imaju rok od 60 dana da razviju i počnu da sprovode kampanju.
Od košenja trave do biotehnologije
Plan ne podrazumijeva samo klasično suzbijanje insekata.
Federalne vlasti predviđaju uređenje terena, poboljšanje drenaže i uklanjanje mjesta pogodnih za razmnožavanje komaraca i krpelja. Posebna pažnja biće posvećena federalnom zemljištu u Vašingtonu, kao i kontroli pojedinih životinja, poput glodara i jelena, koje mogu imati ulogu u održavanju populacije krpelja i širenju bolesti.
Istovremeno, EPA treba da pripremi regulatorni okvir za nove metode kontrole. U razmatranju su sterilizacija insekata, određene metode genetske modifikacije i korištenje korisnih bakterija, pod uslovom da se pokažu bezbjednim i efikasnim.
Komarci kao „meta“ biotehnologije
Jedna od tehnologija koja već privlači pažnju jeste korištenje bakterije Wolbachia.
Metoda podrazumijeva puštanje posebno uzgojenih mužjaka komaraca koji nose bakteriju. Kada se pare sa odgovarajućim ženkama, njihova jaja ne uspijevaju da se razviju, čime se vremenom smanjuje broj komaraca.
Takav pristup već je testiran u Sjedinjenim Državama, a u području Vašingtona ove godine su sprovođeni i komercijalni programi u kojima su puštani mužjaci komaraca sa bakterijom Wolbachia.
Za razliku od ženki, mužjaci komaraca ne ujedaju ljude.
Fokus i na bolesti koje prenose insekti
Plan Bijele kuće nije usmjeren samo na smanjenje broja insekata. Jedan od ciljeva je i smanjenje rizika od bolesti koje oni prenose.
U izvršnoj uredbi posebno se navode lajmska bolest, alfa-gal sindrom, pjegava groznica Stjenovitih planina i babezioza, koje se povezuju sa krpeljima, kao i virus Zapadnog Nila, zika, čikungunja i denga, koje mogu prenositi komarci.
Ministarstvo zdravlja treba da proširi istraživačke programe u okviru inicijative „Lyme Disease Moonshot“, uključujući razvoj novih metoda za bržu dijagnostiku, prevenciju i liječenje bolesti koje prenose krpelji i komarci.
Vašington kao test za ostatak Amerike
Bijela kuća planira da iskustva iz Vašingtona iskoristi kao potencijalni model za širu primjenu širom SAD.
Uredba zato stavlja naglasak na nove, nehemijske i tehnološki zasnovane metode kontrole, uz zahtjev da se zaštite korisni insekti, domaće biljke i životinje.
Da li će cilj od 90 odsto biti ostvaren do 2028. godine tek treba da pokaže sama primjena plana. Za sada je izvjesno da je američka administracija postavila jedan od ambicioznijih ciljeva kontrole invazivnih komaraca i krpelja i da će u njegovom ostvarivanju značajnu ulogu imati biotehnologija.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.