Program živih srodničkih transplantacija bubrega u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske mogao bi ponovo biti pokrenut do kraja ove godine, nakon prekida koji je uslijedio tokom pandemije virusa korona.
Istovremeno, zdravstvene ustanove rade na razvoju šireg transplantacionog sistema, uključujući laboratorijsku dijagnostiku, koordinaciju i promociju donorstva.
UKC Srpske planira obnovu programa
Vršilac dužnosti generalnog direktora UKC-a Republike Srpske Nikola Šobot rekao je da su na panel-diskusiji u organizaciji Fondacije „Kaća“ učestvovali predstavnici relevantnih institucija koje se bave transplantacijom.
– Riječ je o sistemskim rješenjima, sveobuhvatnom programu koji uključuje sve zdravstvene institucije pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, a UKC je integralni dio tog sistema – naveo je Šobot.
On je istakao da su tokom diskusije usaglašeni zajednički zaključci, te da predstoji rad na zakonskim rješenjima, organizaciji i stručnim kapacitetima potrebnim za razvoj programa.
– Pokrenućemo stvari koje su već postojale u UKC-u Republike Srpske, a to je transplantacija bubrega – rekao je Šobot, ocjenjujući da bi program mogao biti obnovljen do kraja godine.
Od 2010. godine urađene 33 transplantacije bubrega
Vršilac dužnosti direktora Zavoda za dijalizu i transplantaciju Republike Srpske Goran Topić podsjetio je da je u UKC-u program živih srodničkih transplantacija bubrega postojao i ranije.
Od prve transplantacije bubrega, obavljene u junu 2010. godine, u UKC-u su urađene 33 transplantacije sa živim donorima.
Program je privremeno obustavljen u martu 2020. godine zbog pandemije virusa korona i rizika za pacijente sa oslabljenim imunitetom.
Topić je naglasio da je cilj ponovo uspostaviti i unaprijediti sistem, kako nijedan pacijent ne bi ostao bez mogućnosti za transplantaciju zato što nije znao kome treba da se obrati.
– Ne smijemo nijednog pacijenta da izgubimo kao mogućeg kandidata za transplantaciju samo zato što nije znao gdje treba da se javi i koju informaciju treba da dobije od sistema – poručio je Topić.
Prema njegovim riječima, Zavod za dijalizu i transplantaciju treba da bude koordinaciono tijelo koje će pacijentima pružati informacije o postupku i mogućnostima liječenja.
Razvijaju i transplantaciju koštane srži
Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da je tokom posljednjih nekoliko godina urađeno dosta na razvoju kapaciteta za transplantaciju.
Plan je da se, osim srodničke i kadaverične transplantacije, u UKC-u razvija i transplantacija koštane srži, a potom i drugih organa.
Šeranić je kao naredne pravce razvoja naveo transplantaciju rožnjače, jetre i pankreasa.
Ukazao je i na značaj HLA laboratorije, koja omogućava važna ispitivanja prije transplantacije, kao i na ulogu Zavoda za dijalizu i transplantaciju u povezivanju zdravstvenih ustanova.
HLA laboratorija važna za donore i pacijente
Pomoćnik direktora za medicinska pitanja Zavoda za transfuzijsku medicinu Republike Srpske Gordana Guzijan istakla je da je HLA laboratorija važna za razvoj transfuzijske i transplantacione medicine, ali i za dijagnostiku različitih oboljenja.
– Do sada su se ove usluge radile uglavnom u drugim centrima van Republike Srpske. HLA tipizacija je potrebna i za buduće donore matičnih ćelija i organa, potrebna je za pacijente koji se pripremaju za transplantaciju, ali je jako važna i u dijagnostici raznih oboljenja u transfuziološkoj praksi i u reprodukciji, te u dijagnostici brojnih autoimunih oboljenja, što sada i najviše radimo – rekla je Guzijan.
Razvoj laboratorijskih kapaciteta, koordinacija između zdravstvenih ustanova i promocija donorstva trebalo bi da budu važni dijelovi sistema koji bi pacijentima u Republici Srpskoj omogućio dostupniju pripremu za transplantaciju i praćenje nakon zahvata.
Srna
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.