Usred polja u blizini sela Vatin i Vlajkovac, nedaleko od Vršca, nalaze se pravilni koncentrični krugovi koji se najbolje uočavaju na satelitskim snimcima.
Njihovo porijeklo i namjena još nisu pouzdano utvrđeni, a oko lokaliteta postoje potpuno različita tumačenja.
Krugovi koje je teško vidjeti sa zemlje
U atarima Vatina i Vlajkovca, desetak kilometara od Vršca, nalazi se neobičan lokalitet poznat kao Vatinski krugovi.
Sistem pravilnih prstenova ima prečnik oko 150 metara, a sačuvan je zahvaljujući močvarnom terenu koji nije pogodan za obradu, piše RTS.
Krugovi su vidljivi na satelitskim snimcima, dok se na samom terenu gotovo i ne mogu uočiti.
Arheolozi smatraju da lokalitet potiče iz srednjeg vijeka, ali istraživanja nisu završena i nije pouzdano utvrđeno o kakvoj je pojavi riječ.
Upravo ta nedovoljno razjašnjena priča privukla je i arheologe amatere i istraživače entuzijaste, koji zastupaju drugačiju teoriju.
Da li su Vatinski krugovi praistorijski rondeli?
Prema hipotezi koju zastupaju pojedini istraživači, riječ bi mogla biti o rondelima, odnosno lokalitetima iz mlađeg kamenog doba.
Tamaš Fodor iz udruženja „Feliks Mileker“ smatra da su ljudi na ovom prostoru prije oko 6.500 godina prije nove ere mogli koristiti ovakve lokalitete za praćenje prirodnih i nebeskih ciklusa.
– Čovjek u praistoriji je želio da zauzda prirodu, pošto se radi o prvim zemljoradnicima koji su bili na ovim prostorima, 6500 godina prije nove ere.
Uz cijeli Dunav nastaju slični lokaliteti u jednom kratkom vremenskom periodu od 300, 400 godina. Oni su na osnovu kretanja planeta, zvijezda, pogotovo Sunca i Mjeseca mogli da odrede koje je doba godine, odnosno koje je doba za sađenje, odnosno za sjetvu, za žetvu ili za druge zemljane radove – objašnjava Fodor.
Prema toj teoriji, Vršačke planine mogle su predstavljati referentne tačke za posmatranje nebeskih pojava.
Arheoastronomi iz Rumunije pokazali su interesovanje za snimke lokaliteta, navodi se u priči.
Četiri važna datuma tokom godine
Jedno od tumačenja jeste da su krugovi mogli biti povezani sa određivanjem važnih tačaka u godišnjem ciklusu.
– Mogli su da odrede četiri datuma u godini, solsticijum, zimski i ljetni, i dvije ravnodnevice, jesenju i proljećnu. Tako da je moguće da su u tim periodima organizovali okupljanja, gdje su trgovali, gdje su se možda ženili i udavali – navodi Fodor za RTS.
Međutim, ova teorija nije potvrđena kao činjenica.
Stručne ekipe muzeja smatraju da su takva tumačenja rezultat entuzijazma istraživača, a ne dovoljno čvrstih arheoloških dokaza.
Iskopavanja nisu dala konačan odgovor
Prije nekoliko godina stručnjaci su na lokalitetu iskopali dvije sonde.
Pronađena je mala količina lijepa, materijala koji bi mogao ukazivati na postojanje nekakvog objekta.
Međutim, nalazi do sada nisu omogućili konačno objašnjenje nastanka i funkcije krugova.
Zbog toga se u udruženju „Cirkuliranje“ zalažu da se lokalitet najprije učini dostupnijim, a zatim konzervira i zaštiti.
– On je i jako blizu međunarodne granice. Sa rumunske strane postoji velika zainteresovanost da se vidi ovakav lokalitet, a hvala bogu, mi sa ove srpske strane imamo pored krugova, još dosta lokaliteta u okruženju – kaže Vladislav Petković iz udruženja „Cirkuliranje“.
U krugovima nema tragova života
Prema riječima vodiča, u okolini su postojala naselja, o čemu svjedoče brojna arheološka nalazišta.
U samim krugovima, međutim, nisu pronađeni tragovi života.
Zbog toga postoji i pretpostavka da je prostor mogao imati određenu kultnu namjenu i da nije bio mjesto svakodnevnog boravka.
Ipak, i ova interpretacija ostaje u domenu pretpostavki dok se ne pronađu čvršći arheološki dokazi.
Do krugova nije lako stići
Istraživanje lokaliteta nije jednostavno ni zbog njegovog položaja.
Prilikom pokušaja obilaska, ekipa je naišla na veoma vlažan teren, zbog čega je putovanje postalo rizično.
– Svako ko pokuša da ode tamo u ovo doba godine, može da se provede upravo onako kao što smo se i mi proveli, da pokisne, da mu noga propadne u vodu ili i gore, bilo je lomova, tako da, ne preporučuje se odlazak bez nekoga ko dobro poznaje put i ovo doba godine kada je zaista veoma rizično – navodi Fodor.
Zima je, prema njegovim riječima, najpogodniji period za obilazak Vatinskih krugova, jer tada nema vegetacije, vidljivost je bolja, a površinska voda je zaleđena.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.