Prosječan novi stan u Republici Srpskoj košta oko 164.500 KM, što odgovara iznosu od 95 prosječnih plata.
Za porodicu sa dvije prosječne zarade, koja uspijeva da odvoji petinu zajedničkih primanja, kupovina bi značila gotovo 20 godina štednje. U Banjaluci bi taj period trajao skoro 26, a u Trebinju više od 34 godine.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosječna cijena prodatih novih stanova u Republici Srpskoj u trećem tromjesečju iznosila je 3.103 KM po kvadratnom metru, što je za 8,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine, piše Glas Srpske.
Prosječna površina prodatog stana bila je 53 kvadratna metra, pa je za takvu nekretninu trebalo izdvojiti oko 164.500 KM. Istovremeno, prosječna neto plata iznosila je 1.727 KM.
Kada se vrijednost stana uporedi sa prosječnom zaradom, dolazi se do računice od oko 95 mjesečnih plata. To je gotovo osam godina rada, pod uslovom da se cijela plata ostavlja po strani, bez troškova hrane, režija i drugih životnih potreba.
Porodična računica: Godine štednje za vlastiti stan
Ako oba supružnika primaju prosječnu platu, njihova zajednička mjesečna primanja iznose 3.454 KM. Ukoliko bi za kupovinu stana izdvajali petinu tog iznosa, odnosno oko 691 KM mjesečno, za prosječan novi stan bilo bi im potrebno gotovo 20 godina štednje.
U računicu nisu uključeni eventualni rast cijena stanova i plata, kamate na stambene kredite, kao ni troškovi kupovine, opremanja i useljenja.
Razlike među gradovima dodatno pokazuju koliko lokacija utiče na dostupnost stanovanja.
U Banjaluci je prosječna cijena prodatog novog stana dostigla 3.948 KM po kvadratu. Prosječna površina bila je 54 kvadrata, pa je takav stan koštao oko 213.000 KM. Porodici sa dvije prosječne plate, koja izdvaja petinu zajedničkih primanja, za taj iznos trebalo bi gotovo 26 godina.
U Trebinju je računica još nepovoljnija. Prosječna cijena kvadrata iznosila je 4.517 KM, a prosječna površina prodatih stanova 63 kvadrata. Vrijednost takvog stana premašuje 284.000 KM, pa bi porodica sa dvije prosječne plate morala da štedi više od 34 godine.
Kvadrat u Banjaluci traži više od dvije plate
Poređenje cijena i zarada pokazuje da niži iznosi za kvadrat u odnosu na zapadnoevropske metropole ne znače nužno i lakšu kupovinu za domaće stanovništvo.
Za jedan kvadratni metar stana u Banjaluci potrebne su 2,25 prosječne mjesečne plate. U Sarajevu taj odnos iznosi 2,12, u Zagrebu 2,02, dok je u Beogradu potrebno 2,70 prosječnih plata.
Sličan odnos kao u Banjaluci bilježi i Beč, gdje kvadrat košta 7.480 evra, odnosno 2,76 prosječnih neto plata od 2.710 evra. U Parizu je za kvadrat od 11.223 evra potrebno izdvojiti 4,11 prosječnih mjesečnih zarada.
Na odnos cijena nekretnina i prihoda domaćinstava ukazuje i indeks međunarodne platforme Numbeo. Za BiH iznosi 12,9, Srbiju 14,8, Crnu Goru 13,0, Hrvatsku 12,8, a Sloveniju 12,5. Niže vrijednosti zabilježene su u Belgiji i Danskoj, po 6,1, Njemačkoj 7,9 i Bugarskoj 8,4.
Prodaja novih stanova i dalje visoka
Uprkos visokim cijenama, prodaja novih stanova u Republici Srpskoj ne jenjava. Od januara do septembra prodato je 2.305 završenih novih stanova u gradovima i opštinama obuhvaćenim statističkim praćenjem, piše Glas Srpske.
Najviše ih je prodato u Banjaluci, ukupno 717, čija je vrijednost dostigla 153,9 miliona KM. To je gotovo trećina ukupnog broja prodatih stanova.
Prema riječima Mileta Petrovića iz Privredne komore, stanove u Banjaluci najčešće kupuju građani koji žele da riješe stambeno pitanje u administrativnom centru Srpske, stanovnici manjih sredina, ali i ljudi iz dijaspore.
Poslije Banjaluke, najviše stanova prodato je u Istočnom Sarajevu, 453, zatim u Doboju 214, Bijeljini 213 i Trebinju 167. U Foči su prodata 142 stana, Prnjavoru 121, Derventi 101, Prijedoru 89, a Tesliću 85.
Ovi podaci odnose se na završene i prodate nove stanove, a ne na cjelokupno tržište nekretnina, u koje ulaze i stanovi starije gradnje.
Sličan rast cijena bilježi se i u Federaciji BiH. U prvoj polovini ove godine prodat je 479 novih stambenih prostora, a prosječna cijena kvadrata u drugom tromjesečju iznosila je 2.732 KM. Iako je bila nešto niža nego u prvom tromjesečju, kada je iznosila 2.755 KM, u odnosu na isti period prošle godine bila je veća za 11,5 odsto. U Sarajevu je prosječna cijena dostigla 4.304 KM po kvadratu.
Cijene stanova rasle brže od plata
Dugoročni podaci pokazuju da problem nije nastao samo zbog posljednjeg talasa poskupljenja. Prosječna cijena prodatog novog stana u Republici Srpskoj porasla je sa 1.482 KM po kvadratu u 2016. na 3.024 KM u 2025. godini, što je povećanje od oko 104 odsto.
U istom periodu prosječna neto plata porasla je sa 836 na 1.528 KM, odnosno za oko 83 odsto.
Dok su cijene stanova za devet godina više nego udvostručene, zarade nisu pratile isti tempo. Za jedan kvadrat novog stana 2016. godine bilo je potrebno oko 1,77 prosječnih plata, a 2025. gotovo dvije.
Taj nesklad potvrđuje i analiza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), prema kojoj je prosječna neto plata u Republici Srpskoj 2024. godine mogla da kupi svega 0,6 kvadratnih metara stana, što je 13 odsto manje nego 2018. godine.
Šta pokazuju iskustva Španije i Irske?
Evropska tržišta nekretnina već su prolazila kroz snažne građevinske i stambene bumove. Iskustva Španije i Irske pokazuju da rast cijena i gradnje ne mora trajati neograničeno.
U Španiji su cijene stanova od 1997. do 2007. godine porasle za 232 odsto, da bi do 2013. pale za 37 odsto u odnosu na prethodni vrhunac.
Irska je sa gotovo 90.000 završenih stambenih jedinica u 2006. godini došla do svega 8.300 u 2013. godini. Kriza je pogodila građevinarstvo, banke i tržište rada.
To ne znači da Republici Srpskoj prijeti isti scenario, jer su tržišta i okolnosti različiti. Ipak, ova iskustva pokazuju da visoke cijene i veliki promet nekretninama sami po sebi nisu garancija dugoročne stabilnosti, posebno kada rast cijena sve više odstupa od kupovne moći stanovništva.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

