Kockanje se preselilo na telefone: Ko kontroliše uplate?

Kladionice više ne moraju biti blizu škola da bi bile dostupne mladima, niti igrač mora izaći iz kuće da bi se kockao.

Dovoljni su mobilni telefon, nekoliko klikova i novac na korisničkom nalogu, koji se može dopuniti čak i vaučerom kupljenim na kiosku. Dok se u Republici Srpskoj najavljuju ograničenja za otvaranje i reklamiranje kladionica, sve veći dio tržišta seli se na internet, gdje ostaje otvoreno pitanje ko kontroliše ukupne uplate jednog korisnika.

Inicijative za ograničavanje dostupnosti kladionica ponovo su otvorile pitanje društvenih posljedica igara na sreću.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik zatražio je od Vlade Republike Srpske da zabrani otvaranje novih kladionica i kockarnica, postavljanje aparata u ugostiteljskim objektima, kao i reklamiranje igara na sreću u javnim medijima i na društvenim mrežama.

Taj prijedlog ne predviđa zatvaranje postojećih objekata, niti posebno razrađuje pitanje internet klađenja.

Ranije je i inicijativa „Kocka je odbačena“, koju je podržalo više od 5.000 potpisnika, tražila da kladionice budu udaljene najmanje 500 metara od osnovnih i srednjih škola. Međutim, takva ograničenja ne obuhvataju igranje putem mobilnih telefona, dostupno u bilo koje vrijeme i bez odlaska u poslovnicu.

Internet klađenje donosi sve veći novac

Koliko je ova djelatnost finansijski značajna pokazuju podaci o prihodima budžeta Republike Srpske. Po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću, zabavnih i nagradnih igara, kao i poreza na dobitke, u 2025. godini prikupljeno je više od 172,6 miliona KM, oko 17 miliona više nego godinu ranije, kada je taj iznos bio oko 155,3 miliona KM.

U taj iznos ulaze i naknade od priređivanja internet igara na sreću, ali nije moguće izdvojiti koliko je novca prikupljeno samo po tom osnovu.

Sagovornik Glasa Srpske, koji rukovodi jednom kladionicom u Banjaluci, kaže da se poslovanje u fizičkim objektima sve teže može porediti sa zaradom koju donose internet uplate.

– Novac koji zaradimo na aparatima i sportskom klađenju u našim slot i drugim klubovima uglavnom teško pokriva sve naše troškove. Ali, onlajn uplate i igranje igara na sreću putem naše onlajn platforme nešto je na čemu imamo zaradu, koja je iz mjeseca u mjesec sve veća, vjerovatno i zbog dostupnosti vaučera za dopunu računa – istakao je on.

Uplata od marku ili dvije, a problem sve veći

Sociolog Jadranka Berić kaže da je prelazak na internet dodatno olakšao pristup igrama na sreću. Korisnik više ne mora da odlazi u kladionicu, već može da se uključi u igru u bilo koje vrijeme i sa bilo kog mjesta.

Prema njenim riječima, nove igrače privlače i početni bonusi i promotivne ponude, uz obećanje mogućeg dobitka.

Ulazak u igru olakšan je i malim početnim ulozima, koji mogu iznositi svega jednu ili dvije marke. Vaučeri za dopunu naloga dodatno pojednostavljuju uplatu, dok se rizik često potcjenjuje jer igra počinje malim iznosom.

Problem nastaje kada se uplate ponavljaju i kada korisnik istovremeno igra na više platformi.

– Igre na sreću ne mogu biti način zarade, iako se ljudima često predstavljaju kao prilika da brzo dođu do novca. Upravo ta očekivanja, uz laku dostupnost i stalne promotivne poruke, mogu da uvuku čovjeka u problem iz kojeg se teško izvlači – ukazuje Berićeva za Glas Srpske.

Ona upozorava da posljedice ne ostaju samo na osobi koja se kocka, već ih osjeća i porodica kroz zaduživanje, narušene odnose i gubitak povjerenja.

Primjećuje i da je među posjetiocima kladionica sve više žena, što pokazuje da se ova pojava ne može posmatrati kao problem ograničen na jednu društvenu grupu.

Zato smatra da regulisanje igara na sreću mora obuhvatiti i internet platforme, praćenje uplata i vrijeme provedeno u igri. Posebno je važno imati pouzdane podatke o posljedicama kockanja, uključujući broj ljudi koji traže stručnu pomoć, kao i podatke o porodičnim problemima i drugim teškim posljedicama dugova nastalih zbog kockanja.

Njemačka prati uplate na svim platformama

Koliko je internet klađenje rašireno pokazuju i podaci nedavnog istraživanja prema kojima je 15,5 odsto internet korisnika starijih od 16 godina u Hrvatskoj posjetilo internet stranicu ili aplikaciju za kockanje i klađenje tokom prethodnog mjeseca. U Srbiji je taj udio iznosio 14,4 odsto.

Ovi pokazatelji ne predstavljaju procenat stanovništva koje se redovno kocka, već udio internet korisnika koji su posjećivali takve platforme u posljednjih mjesec dana.

BiH nije obuhvaćena ovim dijelom istraživanja, pa nema uporedivog pokazatelja za domaće tržište. Među zemljama sa najvećim udjelom internet korisnika koji su posjećivali takve stranice i aplikacije nalaze se Južna Afrika, Norveška i Grčka.

Pojedine evropske zemlje pokušale su da problem kontrolišu uvođenjem ograničenja koja se ne odnose samo na pojedinačnu kladionicu, već na ukupne uplate jednog korisnika kod različitih priređivača.

U Njemačkoj je, posredstvom centralnog sistema LUGAS, propisan osnovni mjesečni limit od 1.000 evra za uplate kod svih licenciranih priređivača. Kada igrač dostigne taj iznos, sistem onemogućava nove uplate, bez obzira na to na kojoj platformi ima otvoren nalog.

Povećanje limita moguće je samo pod posebnim uslovima i uz provjeru finansijskih mogućnosti korisnika.

Holandija provjerava koliko igrač može da potroši

Holandija je prije nekoliko godina uvela obavezu da novi korisnici prilikom otvaranja naloga odrede limit mjesečnih uplata.

Početni limit ne može biti veći od 350 evra za odrasle, odnosno 150 evra za mlađe od 24 godine. To nisu apsolutni zakonski maksimumi: korisnik koji želi da uplaćuje više mora prethodno da stupi u kontakt sa priređivačem, koji je dužan da razmotri njegove finansijske mogućnosti.

Pored toga, holandski regulator preporučuje i postupanje priređivača kada neto uplate, odnosno razlika između uplaćenog i povučenog novca, dostignu 700 evra mjesečno kod odraslih, odnosno 300 evra kod mlađih od 24 godine.

U tim slučajevima priređivač mora da provjeri da li igrač može sebi da priušti dalju potrošnju, a dodatne uplate može i da blokira.

Jedinstvena kontrola uplata kao rješenje za Srpsku

Ovi primjeri pokazuju da se zaštita igrača ne svodi samo na provjeru identiteta i starosne dobi prilikom otvaranja naloga. Važno je pratiti i ukupan iznos uplata, bez obzira na to kod koliko priređivača korisnik ima otvorene naloge, kao i prepoznati kada učestalost i obim potrošnje ukazuju na rizično ponašanje.

Za Republiku Srpsku jedan od narednih koraka moglo bi da bude uspostavljanje jedinstvenog sistema nadzora nad uplatama na svim licenciranim internet platformama.

Takav sistem morao bi da obuhvati i dopune putem vaučera, kao i ukupan iznos koji jedan korisnik uplaćuje kod različitih priređivača.

Provjera lične karte prilikom registracije jeste važna, ali ne pokazuje koliko novca ta osoba kasnije ostavlja na internetu. Ako se rasprava o ograničavanju igara na sreću zadrži samo na broju kladionica i njihovoj udaljenosti od škola, najvažniji dio tržišta ostaće izvan te kontrole.

Reklame i javne ličnosti dodatno popularizuju kockanje

Sociolog Jadranka Berić navodi da je kockanje posljednjih godina snažno popularizovano, čemu doprinose reklame, marketinške kampanje i pojavljivanje javnih ličnosti koje promovišu priređivače igara na sreću.

Posebno problematičnim smatra sponzorstva i predstavljanje priređivača kao društveno odgovornih kompanija, jer se tako, kako ukazuje, stvara pozitivna slika o djelatnosti koja može imati ozbiljne posljedice po pojedinca i porodicu.

Glas Srpske

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.