Izdvajamo

Srbija ulazi u neizvjestan politički period: Šta se mijenja nakon 17. novembra i ko preuzima vlast?


Konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine otvara put ka formiranju nove vlade, ali i predsjedničkim izborima koji bi trebalo da budu održani do kraja godine. Nakon istorijskog izbornog rezultata studentske liste, Srbiju očekuje niz političkih odluka koje bi mogle odrediti pravac države u narednim godinama.

Srbija 17. novembra ulazi u novu fazu političkog života. Tog dana zakazana je konstitutivna sjednica Narodne skupštine, a njen značaj mnogo je veći od samog početka rada novog parlamenta.

Na vanrednim parlamentarnim izborima 25. oktobra studentska lista „Studenti pobeđuju“ osvojila je 140 od ukupno 250 poslaničkih mandata, dok je lista okupljena oko Srpske napredne stranke osvojila 103. Preostalih sedam mandata pripalo je manjinskim listama.

Ovakav rezultat otvorio je prostor za formiranje nove parlamentarne većine, ali i pokrenuo pitanje kako će se politički pokret koji je nastao iz studentskih protesta organizovati kao vlast i ko će preuzeti odgovornost za upravljanje državom.

Prvi veliki korak – konstituisanje parlamenta

Na sjednici 17. novembra poslanici će potvrđivati mandate, birati predsjednika i potpredsjednike Skupštine, imenovati generalnog sekretara i formirati skupštinska radna tijela.

Posebno je važan izbor novog predsjednika parlamenta. Nakon što je Aleksandar Vučić 27. septembra podnio ostavku na mjesto predsjednika Srbije, tu funkciju privremeno obavlja predsjednik Narodne skupštine, odnosno vršilac dužnosti predsjednika Republike.

Zbog toga će izbor novog predsjednika parlamenta imati i dodatnu ustavnu važnost – on će preuzeti dužnost vršioca dužnosti predsjednika države do izbora novog šefa države.

Predsjednički izbori do kraja godine

Jedno od najvažnijih pitanja koje slijedi jeste izbor novog predsjednika Srbije.

Prema važećim rokovima, nakon ostavke Aleksandra Vučića predsjednički izbori trebalo bi da budu održani najkasnije do 27. decembra 2026. godine.

Novi predsjednik Skupštine, koji će ujedno obavljati dužnost vršioca dužnosti predsjednika Republike, imaće važnu ulogu u raspisivanju izbora.

Za sada ostaje otvoreno pitanje ko će biti kandidati i kako će izgledati izborna kampanja. Predsjednički izbori mogli bi dodatno uticati na političke odnose, jer će pokazati da li će se rezultat parlamentarnih izbora odraziti i na izbor šefa države.

Nova vlada – rok od 90 dana

Nakon konstituisanja parlamenta počinje da teče rok od 90 dana za izbor nove vlade.

Ukoliko Skupština bude konstituisana 17. novembra, krajnji rok za formiranje vlade bio bi 15. februar 2027. godine.

Studentska lista sa 140 mandata ima više od potrebnih 126 glasova za izbor vlade, pod uslovom da njeni poslanici djeluju jedinstveno. Ipak, osvajanje većine na izborima i organizovanje stabilne izvršne vlasti nisu ista stvar.

Biće potrebno definisati program nove vlade, raspodijeliti odgovornosti, odrediti prioritete i izabrati ljude koji će voditi ministarstva. Poseban izazov predstavlja činjenica da je riječ o političkom pokretu čiji su kandidati mahom ljudi bez dugogodišnjeg iskustva u državnim institucijama.

Šta će biti sa SNS-om i dosadašnjom vlašću?

Iako je izborni rezultat donio promjenu odnosa snaga u parlamentu, Srpska napredna stranka i dosadašnja vlast ne nestaju iz političkog života Srbije.

SNS će imati 103 poslanička mandata i predstavljaće najveću grupaciju u opoziciji, dok će njeno političko djelovanje u narednom periodu zavisiti od načina na koji se bude organizovala i odnosa prema novoj parlamentarnoj većini.

Važno pitanje biće i šta će se dešavati sa državnom administracijom, javnim preduzećima i institucijama koje su godinama funkcionisale u okviru dosadašnjeg sistema vlasti.

Promjena parlamentarne većine sama po sebi ne znači da se preko noći mijenjaju svi ljudi, procedure i odnosi unutar državnog aparata. Za to su potrebne konkretne institucionalne odluke, zakonske promjene i politička odgovornost.

Borba protiv korupcije i pitanje odgovornosti

Jedno od glavnih obećanja studentskog pokreta tokom političkog djelovanja bilo je uspostavljanje vladavine prava i borba protiv korupcije.

Upravo će to biti jedan od prvih velikih testova nove većine. Građani će očekivati odgovore o odgovornosti za velike afere, funkcionisanju pravosuđa, javnim nabavkama i radu institucija.

Posebnu pažnju privlači slučaj pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi. Taj događaj bio je povod za masovne studentske proteste koji su kasnije prerasli u širi politički pokret.

Za novu vlast biće važno da pokaže da li će obećanja o odgovornosti i transparentnosti dobiti konkretan institucionalni oblik.

Evropski put, odnosi sa Rusijom i Kinom

Političke promjene u Srbiji mogle bi imati značaj i za njene međunarodne odnose.

Srbija već godinama vodi politiku balansiranja između Evropske unije, Rusije i Kine. Evropske integracije ostaju jedan od ključnih spoljnopolitičkih izazova, ali postoje i otvorena pitanja u vezi sa Kosovom, odnosima sa susjedima i usklađivanjem spoljne politike sa Briselom.

Nova parlamentarna većina će morati da pokaže kakav stav ima prema ovim pitanjima, posebno zato što će se od nje očekivati da iz izbornih obećanja pređe na konkretne državne odluke.

Za sada nije moguće sa sigurnošću govoriti o tome koliko će se spoljna politika promijeniti. Izborni rezultat jeste promijenio odnos snaga u parlamentu, ali stvarni pravac nove vlasti biće jasniji tek nakon formiranja institucija i prvih političkih odluka.

Da li je pred Srbijom potpuna promjena ili samo početak dugog procesa?

Naredni mjeseci pokazaće da li će izborna pobjeda studentske liste prerasti u stabilan politički i institucionalni sistem.

Pred Srbijom su tri važna koraka: konstituisanje Skupštine 17. novembra, predsjednički izbori do kraja decembra i formiranje nove vlade u roku od 90 dana od konstituisanja parlamenta.

Najveći izazov neće biti samo preuzimanje vlasti, već sposobnost nove većine da ispuni obećanja, obezbijedi funkcionisanje institucija i odgovori na očekivanja građana.

Sedamnaesti novembar zato nije datum kada će se sve promijeniti, već datum od kojeg počinje proces u kojem će se vidjeti kako će izgledati nova politička Srbija.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Stevanović ili Igor Dodik: Ko će sjesti u premijersku fotelju Republike Srpske?

K2

BiH zaustavila dolazak stranih radnika iz četiri države

K1

Obilježavanje Dana pobjede u Prvom svjetskom ratu u Banjaluci

K2

Kiša prestaje, stiže sunce: Danas do 18 stepeni

K1

Cvijanović u Njujorku: Izuzetno zadovoljstvo prisustvovati svečanoj večeri uoči Samita lista “Izrael Hajom”

K2

Sutra u Banjaluci obilježavanje Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

K2

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više