Vraćanje pune pravne zaštite, nova procjena stabilnosti i obnova kompleksa, uz javnu namjenu, prvi su koraci koje za Generalštab najavljuje Estela Radonjić Živkov, konzervatorka i kandidatkinja na Studentskoj listi.
Kompleks bivšeg Generalštaba Vojske Jugoslavije i Srbije bio je u centru kontroverznog plana vlasti Aleksandra Vučića da se ukloni njegova zaštita, a potom proda Džaredu Kušneru, zetu američkog predsjednika. Od kupovine se, međutim, odustalo nakon pritiska javnosti.
Šta će se dalje dešavati s ovim kulturnim zdanjem, Radonjić Živkov otkrila je u razgovoru za Novu.
Prvi korak: Vraćanje statusa kulturnog dobra
Radonjić Živkov kaže da je hitno potrebno vratiti Generalštabu status kulturnog dobra, a navodi da za to postoje dvije mogućnosti.
– Ono što mi za Generalštab moramo hitno da uradimo, pravno-proceduralno, jeste da mu vratimo status kulturnog dobra, potpuno. Tu sada postoje dvije opcije: jedna je da Ustavni sud počne da radi, pa da odluku Vlade stavi van snage. Za to je, podsjećam, podnijeta inicijativa još skoro prije dvije godine. I tako bi se time, na neki način, pravno osporio lex specialis – objasnila je ona.
Druga mogućnost je da takvu odluku donese Skupština.
– Bez obzira na to, služba zaštite će izraditi novi prijedlog za utvrđivanje Generalštaba za nepokretno kulturno dobro i ovog puta od izuzetnog značaja. Dakle, dići će se kategorija, tako da će na taj način biti vraćena pravna zaštita u punom smislu te riječi – navela je Radonjić Živkov.
Slijede procjena stabilnosti i obnova
Nakon vraćanja pravne zaštite, potrebno je ponovo procijeniti stabilnost kompleksa i izraditi statički projekat.
– Potrebno je da se ponovi, da se ponovo uradi procjena stabilnosti, da se uradi neki statički projekat od strane, pretpostavljam, Fakulteta za građevine i nakon toga možemo početi da pričamo o njegovoj obnovi, rekonstrukciji, na koji način i kako i o namjeni koja u svakom slučaju mora biti javna – rekla je ona.
Ističe da je rekonstrukcija dozvoljena i da oštećenja nastala tokom bombardovanja ne predstavljaju prepreku za obnovu.
– Rekonstrukcija je potpuno dozvoljena, s obzirom da je kompleks uništen za vrijeme bombardovanja. Ta obnova je po svim konzervatorskim standardima moguća – naglasila je.
Iako postoje ranije statičke analize koje ukazuju na mogućnost obnove, potrebno je prikupiti nove podatke i pokrenuti stručnu raspravu o načinu na koji će kompleks biti sačuvan.
O Generalštabu treba da odlučuje struka
Radonjić Živkov naglašava da odluke o budućnosti kompleksa ne treba da budu prepuštene politici.
– Prepustićemo struci da odluči na koji način Generalštab treba da ostane, odnosno na koji način će biti sačuvan. I tu nema nikakve dileme – poručila je ona.
Dodaje da je prvo potrebno sačekati konstituisanje Skupštine, kako bi nova vlast mogla da dobije dokumentaciju o slučaju Generalštab.
– Studentska lista još uvijek nije preuzela vlast. Nemamo još Skupštinu, a kamoli ministarstva gdje se i nalazi sva dokumentacija. Ona nije samo u Ministarstvu kulture, nego i u svim drugim – navela je.
Osvrnula se i na stanje koje bi nova vlast mogla zateći u Ministarstvu kulture, ocjenjujući da je sektor zaštite kulturnog nasljeđa ozbiljno narušen.
Kao primjere ugroženog nasljeđa pomenula je i hotel Jugoslavija, beogradske cjeline Neimar, Vračar i Dedinje, Slobodište i Sajam.
Najavila je detaljnu analizu kulturnog nasljeđa, projekata koji su u toku i onih za koje postoji opasnost da budu ugroženi.
Svjedok u postupku protiv Selakovića
Estela Radonjić Živkov jedna je od svjedokinja u postupku protiv ministra kulture Nikole Selakovića i još troje optuženih u slučaju Generalštab.
Govoreći o svojoj ulozi u postupku, istakla je da očekuje da sud na osnovu činjenica i dokaza utvrdi šta se dogodilo i da li postoji krivična odgovornost.
– Ja sam u tom postupku svjedok i moja uloga nije da presuđujem niti da procjenjujem ko je kriv. Moja obaveza je da pred sudom govorim istinu o onome što znam i čemu sam neposredno svjedočila – rekla je ona.
Naglasila je da je slučaj Generalštaba pokazao koliko je važno da institucije rade bez političkog pritiska, posebno ustanove za zaštitu kulturnog nasljeđa, tužilaštvo i sud.
Kako je Generalštab postao predmet sporne prodaje
Kompleks Generalštaba prošao je kroz nekoliko poteza vlasti koji su izazvali burne reakcije javnosti.
Vlada Srbije je u novembru 2024. godine ukinula status spomenika kulture koji je kompleks imao od 2005. godine.
Nakon toga, vlast na čelu s Aleksandrom Vučićem odlučila je da kompleks proda Džaredu Kušneru, zetu američkog predsjednika, koji je na toj lokaciji planirao izgradnju hotelskog kompleksa. Kušner je kasnije odustao od kupovine, nakon protesta i pritiska javnosti.
U međuvremenu je Javno tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo optužni prijedlog protiv Nikole Selakovića i još nekoliko lica zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj i uticali na dokumentaciju kako bi kompleksu bila ukinuta zaštita.
Suđenje u ovom slučaju je u toku.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.