Na planeti se danas obilježava Svjetski dan šuma, ustanovljen 1971. godine da bi se ukazalo na značaj i očuvanja “pluća svijeta”. Nije slučajno da je Dan šuma ujedno i prvi dan proljeća.
U starom Rimu 21. mart je značio početak nove godine, a Kelti su ga slavili kao uskrsnuće Sunca. To je bio dan buđenja, stvaranja i rađanja prirode.
Na Svjetski dan šuma, svi treba da promovišemo ekološke vrijednosti šume, njen značaj za život čovjeka i generacija koje dolaze. Svijest o značaju šume treba početi razvijati kod najmlađih stanovnika da bi u budućnosti mogli uspješno da zaštitimo prirodna bogatsva.
Proma posljednjim podacima oko 1,6 milijardi ljudi zavisi o njima, ali uprkos tome godišnje se uništi 13 miliona hektara šume.
Šumama treba posvetiti veliku pažnju jer su danas globalno ugrožene zbog lošeg upravljanja, požara, poremećenog režima voda, insekata, glodara, bakterija, gljivica, zagađenja vazduha, tla i voda, kiselih kiša i mnogig drugih razloga. Šume pokrivaju trećinu kopnene površine planete Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. Osim što su od ogromne važnosti u našoj borbi protiv klimatskih promjena, šume doprinose ravnoteži kiseonika, ugljen dioksida i vlažnosti u vazduhu, štite riječna područja i izvore voda.
Usprkos svim tim neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava iste te šume bez kojih ne može da živi.
Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu. Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 miliona hektara šume, a 12-20 odsto emisija gasova staklene bašte u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.