Topljenje leda i snježnog pokrivača dovodi do lavina i odrona stijena.
Planinarenje u nekim dijelovima svijeta postalo je mnogo rizičnije zbog klimatskih promjena, upozoravaju stručnjaci.
Kažu da zagrijavanje topi led i snježni pokrivač na Alpima, što dovodi do odrona i lavina.
Oni su brigu izrazili na sastanku Međunarodne federacije za planinarenje.
Topljene glečera je takođe postalo izazov za planinare.
Penjačke ture će ili morati da mjenjaju ili da ukinu zbog povećanog rizika.
Na nekim mjestima, sezona penjanja je morala da se pomjeri za neki drugi period.
Šta kažu naučnici?
Planiranje rute na Monblan pokazalo je velike promjene. Skoro svaka maršruta za ovaj region je ugrožena od sedamdesetih, a neke više ne postoje.
U magazinu Arktik, Antartik i Alpi, Žak Marej sa univerziteta Grenobl Alpes i njegove kolege su napisali: “Štaviše, ljetnji period tokom kojeg penjanje može da bude u dobrim uslovima, postalo je manje predvidivo, a period optimalnih uslova pomjereni su na proljeće i jesen”.
Studija francuskog tima iz 2017. godine pokazala je da postoji degradacija trajnog mraza, permafrosta između 1850. i 2015. godine.
Ovo vodi do toga da padine postanu nestabilne.
Nalazi studije o austrijskim Alpama su slični.
– Mnoge od ovih ruta postale su izuzetno opasne – pisao je Florijan Riter sa Univerziteta za Prirodne resurse i nauke o životu u Beču sa kolegama u časopisu Bion komplit.
– Brojne uspone na istočnim Alpima ometaju odroni i stijene koje padaju – piše.
Austrijsko istraživanje ukazalo je i na druge probleme.
– Iako su procesi povezani sa globalnim zagrijavanjem ima i drugih koji nisu, poput ekstremnih kiša – piše u časopisu.
Analiza vodiča napisanih za one koji se penju na Alpe u Švajcarskoj, potvrđuju promjene.
– U vodičima više generacija penjača se primjetilla opasnost od penjanja po cijelim planinskim lancima – rekao je koautor Arnaud Treme, geograf sa Univerziteta Vageningen u Holandiji.
– Najstariji vodič u kome su komentare pisale generacije vodiča napisan je prije 146 godina, što nam je omogućilo da uočimo promjene tokom dužeg perioda i povežemo ih sa klimatskim promjenama.
Posljednjih 10 godina mreža bežičnih senzora na planini Materhorn u Alpama prenosi podatke o stanju stijena, permafrostu i klimi.
– Na osnovu podataka koje smo dobili, vidimo da se promjene brzo dešavaju – rekao je Jan Beutel, istraživač iz Ciriha, koji vodi projekat praćenja.
– Kao rezultat toga, neka od mjesta više ne mogu da se posjećuju.
Novi uslovi na Novom Zelandu
Studija Aroaki Maunt Kuka na Novom Zelandu takođe je pokazala da se planinari suočavaju sa teškoćama.
Planinari su do sada išli glečerom Tasman, ali je to sada postalo sve teže, jer se led topi.
– Rezultat naše studije pokazao je povezanost promjene sredine sa klimatskim promjenama. Promjene su velike na nižim visinama, ali su veće na planinama – kaže Heder Purdi, jedna od autorki studije za BBC.
Planinari potvrdili
Planinari kažu da su rute za penjanje sada izazovnije i da su morali da se prilagode.
– Odroni su naš najveći izazov – kaže Kristijan Tromsdorf, predsjednik Međunarodne federacije udruženja planinskih vodiča.
– Iako se uticaji klime razlikuju, na nekim planinama se osjećaju više – kaže.
Profesionalni planinari u Sjedinjenim Američkim Državama kažu da su neki vrhovi na sjeverozapadu, koji još uvijek imaju zaleđen teren, postaju sve opasniji. U nekim slučajevima, planinari više ne mogu tamo da se penju.
– Pukotine su veće i rute koje su ranije bile manje su opasnije i manje predvidljive – rekla je Angela Hovs, predsjednica Američkih planinskih vodiča.
Iako na Himalajima nije sprovedeno temeljno istraživanje, prvi nalazi pokazuju da je penjanje rizičnije.
Kažu da je nošenje krampona na tankom ledu i otkrivenim stenama posebno opasno.
– To je kao kada nosite visoke potpetice po mermeru – kaže Cering Pande Bote, potpredsjednik Planinarskih vodiča Nepala.
– Kada ima dovoljno snijega i leda, kramponi prijanjaju, ali je to sada na nekim mjestima nemoguće – dodaje.
Nepalski planinski vodiči kažu da sve veće pukotine takođe postaju prijetnja.
– Primjetili smo da se pukotine povećavaju i čini se da se to dešava zbog ubrzanog topljenja snijega – kaže Bote.
Brojna istraživanja na Himalajima, uglavnom u regiji Everest, pokazala su da se glečeri tamo brzo povlače.
Na glečeru Kumbu, koji penjači na Everest moraju da pređu prije uspona, vidio je nekoliko formiranih ribnjaka koji se spajaju zbog ubrzanog topljenja snijega.
Trening za vodiče
Na godišnjem sastanku Međunarodne federacije planinarenja na Kipru takođe će se raspravljati o tome kako postupati u ovim okolnostima.
Tromsdorf se složio da promjene u prirodi znače i promjene u rutama kojima se planinski vodiči kreću.
– Potrebno nam je više podrške u istraživanju – rekao je i dodao da se prilagođavaju promjenama.
BBC
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.