Neznanje izaziva strah, a strah može prerasti u paniku. Zato vam na jednom mjestu donosimo odgovore na najvažnija pitanja o koronavirusu zbog kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju.
Šta je COVID-2019?
Novi koronavirus koji se pojavio 2019. godine nazvan je SARS-CoV-2, a otkriven je u Kini krajem 2019. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019.
Odakle potiču koronavirusi?
Koronavirusi su virusi koji cirkuliršu među životinjama, ali neki od njih mogu preći na ljude. Nakon što pređu sa životinje na čovjeka, mogu se prenositi među ljudima. Velik broj životinja su nosioci koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) potiče od kamila, dok SARS potiče od cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama.
Kako se virus prenosi? Koliko lako se širi?
Iako virus potiče od životinja, on se sada širi sa osobe na osobu (prenos sa čovjeka na čovjeka). Trenutno dostupni epidemiološki podaci nisu dovoljni za utvrđivanje lakoće i uspješnosti širenja virusa među ljudima. Izgleda da se virus uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju. Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između dva i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus, a da nemaju simptome ili prije nego što se oni pojave.
Koji su simptomi zaraze?
Virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput povišene tjelesne temperature, kašlja, otežanog disanja, bolova u mišićima i umora.
Jesu li neki ljudi pod većim rizikom od drugih?
Starije osobe i osobe ss hroničnim i/ili teškim bolestima (dijabetes, kardiovaskularne ili plućne bolesti, rak…) te oni čiji imunitet je kompromitovan (npr. ljudi sa presađenim organima) imaju značajno veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti.
Postoji li liječenje bolesti uzrokovane SARS-CoV-2?
Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata sa infekcijama vezanim za koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature). Pružanje njege (npr. pomoćna terapija i praćenje – terapija kiseonikom, infuzija i antiviralni lijekovi) može biti vrlo djelotvorno kod zaraženih osoba. Ljekari smatraju da bi simptome mogli ublažiti i antiretroviralni lijekovi za HIV i ebolu, pa ih često daju oboljelima, ali to još nije naučno potvrđeno.
Što znači da je proglašena pandemija i hoćemo li se svi zaraziti?
Proglašenje pandemije nije povezano sa težinom bolesti ili stopom smrtnosti, već sa geografskim širenjem. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pandemija se proglašava kada se nova bolest, za koju populacija nije razvila imunitet, počinje ubrzano širiti svijetom. Proglašavanje pandemije ukazuje na to da se virus više ne nalazi samo u određenim regijama ili zemljama te da postoji opasnost da se zarazi većina stanovništva. Ipak, to ne znači da će svi razviti teži oblik bolesti.
Zašto broj slučajeva tako brzo raste?
Bolest se brzo širi iz više razloga. Jedan je da jedna osoba u prosjeku uspijeva da zaraziti oko dvije i po osobe tokom bolesti. Drugi je što očito postoje supernosioci koji znaju zaraziti značajno veći broj osoba od prosjeka. Treći je da se bolest može prenositi i kada osoba ima blage simptome ili ih uopše nema.
Jesu li hirurške maske djelotvorna zaštita protiv SARS-CoV-2?
Hirurške maske sprečavaju širenje infekcije sa bolesnih ljudi na druge. Hirurške maske su manje djelotvorne u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Uz to korištenje maske može dati lažni osjećaj sigurnosti. Maska nema efekta ako je ne koristite na pravilan način, pogotovo ako je nepažljivo skidate.
Kako se najbolje zaštititi od zaraze?
Održavanjem lične higijene, pažljivim i čestim pranjem ruku. Ako možete, radite od kuće i izbjegavajte javni prevoz i mjesta na kojima se okuplja veći broj ljudi. Izbjegavajte rukovanja, držite distancu prema drugim ljudima dužu od metra, klonite se bliskih kontakata sa osobama koje imaju simptome slične gripi, izbjegavajte diranje usta, očiju i nosa, posebno ako ste dodirivali površine koje mogu biti kontaminirane. Dezinfikujte često površine u kući i radnom mjestu, posebno one koje se često dodiruju, poput kvaka ili tastatura, kišite i kašljite u lakat, ako nemate maramicu, da ne biste zarazili druge itd.
Koja su pravila za dezinfekciju i pranje ruku?
Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprečavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljno sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni, možete koristiti dezinfekciona sredstva koji sadrže najmanje 60 odsto alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Zato ih nemojte dirati neopranim rukama.
Šta uraditi ako sumnjam na zarazu koronavirusom?
Nazovite svog ljekara ili epidemiološku službu. Opišite im svoje simptome i poslušajte njihove savjete i uputstva. Ne izlazite i ne družite se sa drugima. Ako imate simptome nalik na gripu, nikako ne odlazite ljekaru ili u bolnicu na svoju ruku.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.