Reklama za lijek može promijeniti terapiju koju preporučuje vještačka inteligencija, čak i kada je jasno označena kao oglas.
Istraživanje 12 AI modela pokazalo je da su uz reklamu mnogo češće birali upravo oglašeni lijek, a u pojedinim slučajevima promjena je bila potpuna.
Studiju su sproveli istraživači Medicinskog fakulteta Ajkan (Icahn) pri bolnici Maunt Sinaj (Mount Sinai) u Njujorku, a objavljena je 11. novembra u časopisu The Lancet Digital Health.
Istraživanje se bavilo pitanjem šta se dešava kada se uz medicinsko pitanje postavi komercijalni sadržaj, u vrijeme kada sve više ljudi zdravstvene savjete traži od četbotova.
Reklame promijenile izbor lijekova
Istraživači su AI modelima predstavili kliničke slučajeve koje su pripremili ljekari. Svaki slučaj testiran je u dvije verzije: bez dodatnog sadržaja i sa jasno označenom stvarnom reklamom za lijek. Podaci o pacijentu i ponuđene terapije ostali su isti, a mijenjalo se samo prisustvo reklame.
Analizirano je 258.559 odgovora na 33 klinička scenarija.
Rezultati su pokazali da su modeli, kada je reklama bila prisutna, oglašeni lijek birali u 47,6 odsto odgovora. Bez reklame taj udio iznosio je 35 odsto.
Posebno je upečatljiv podatak da je u četiri slučaja izbor oglašenog lijeka porastao sa nula na 100 odsto nakon što je reklama dodata.
Modeli su reklamu otvoreno pomenuli u 29,9 odsto analiziranih odgovora, ali su češće ponavljali informacije i tvrdnje iz oglasa nego što su ukazivali na to da je riječ o komercijalnom sadržaju.
Prvi autor studije Mahmud Omar objasnio je da su modeli, kada su birali između nekoliko razumnih terapijskih opcija, nakon pojavljivanja reklame mijenjali svoj izbor.
Upravo je to, prema njegovom upozorenju, posebno teško prepoznati jer konačna preporuka i dalje može djelovati medicinski ispravno.
Zašto je uticaj reklama teško primijetiti?
Promjene su se najčešće dešavale među terapijama koje su sve bile klinički prihvatljive.
Istraživanje nije pokazalo da reklame nužno podstiču preporučivanje nedokazanih dodataka prehrani ili očigledno lošijih lijekova. Takođe, nije ispitivano da li su promijenjene preporuke uticale na propisivanje terapije, odluke pacijenata, troškove ili ishode liječenja.
– Kako vještačka inteligencija postaje dio načina na koji ljudi dobijaju zdravstvene informacije, moramo moći razlikovati kliničke smjernice od komercijalnog uticaja – rekao je jedan od vodećih autora studije Giriš Nadkarni (Girish Nadkarni), šef Odjeljenja za vještačku inteligenciju i ljudsko zdravlje u bolnici Maunt Sinaj.
Tema je posebno aktuelna jer tehnološke kompanije sve više traže načine da zarade na svojim AI asistentima, uključujući oglašavanje i korišćenje razgovora sa četbotovima u komercijalne svrhe.
Kako spriječiti uticaj oglasa na medicinske savjete?
Autori studije predlažu da se AI sistemi testiraju sa promotivnim sadržajem i bez njega kako bi se utvrdilo mijenjaju li reklame njihove preporuke.
Takođe, smatraju da mora biti jasno navedeno kada je reklama prikazana sistemu, dok promotivni materijal treba držati odvojeno od medicinskih savjeta.
Istraživači pozivaju i regulatore da razmotre kako postojeća pravila o oglašavanju lijekova treba primjenjivati kada se reklame nađu u odgovorima vještačke inteligencije. Tim planira nastaviti istraživanje na stvarnim kliničkim slučajevima.
Za korisnike u BiH zaključak je praktičan: odgovor četbota o lijeku može zvučati stručno, ali na njegov izbor terapije može uticati i reklama koju je sistem vidio. O izboru ili promjeni terapije zato se treba savjetovati sa ljekarom ili farmaceutom.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

