Pravoslavna Crkva i njeni vjernici danas, 9. janura (27. decembra, po drugog dana po Božiću), molitveno se sjećaju Svetog prvomučenika arhiđakona Stefana.
Odanost hrišćanstvu, duhovno uzdizanje, mučeničko stradanje i smrt, karakteristični su kako za ovog svetitelja tako i za gotovo sve mučenike, u vreme zabranjenog propovijedanja hrišćanstva od prvog do četvrtog vijeka. Ali, ono po čemu se sveti Stefan razlikuje je to što je po predanju prvi hrišćanin postradao zbog vjere.
Onaj koji je ovjenčan
Ime Stevan ili Stefan (radi se o različitom obliku istog imena), potiče od grčke riječi Stephanos (Στεφανοσ), što znači što znači “vijenac, kruna”. Stefan je zapravo “onaj koji je krunisan, koji je ovjenčan”.
Sveti Stvan bio je krsna slava dinastije Nemanjić i patron-zaštitnik svih vladara iz ove porodice. Njegov lik se nalazio na reversu vladarskog pečata kao i na bazi kovanica.
Ovo je bio i razlog više da 11 vladara iz dinastije Nemanjića pored svog imena dodaju i ime Stefan. Svi oni su, pored vladarskog imena Stefan, imali i lično ime, Stefan Prvov,enčani (puno ime mu je zapravo bilo Stefan Nemanja II), Stefan Radoslav, Stefan Vladislav, Stefan Uroš I, Stefan Dragutin, Stefan Uroš II Milutin, Stefan Vladislav II, Stefan Uroš III Dečanski, Stefan Uroš IV Dušan, i Stefan Uroš V. Ime Stefan dodavali su u čast osnivača dinastije, tradicije ali i simbolične potvrde njihovog prava da vladaju.
Stevandan je bila krsna slava Stefana Tvrtka Prvog Kotromanića, a danas je krsna slava Republike Srpske.
Jedan od sedam đakona
Sveti Stefan se naziva Arhiđakonom, jer je bio prvi od sedam đakona koje su sveti apostoli postavili na službu oko pomaganja sirotinji u Jerusalimu. Nјegovo mučeništvo potresno je opisano je na stranicama Svetog Pisma Novog Zavjeta.
Kako kaže biblijsko svjedočanstvo, Sveti arhiđakon Stefan bio je, kao i dvanaest velikih apostola, nadahnut silom Duha Svetoga. Činio je mnoga čudesa, pomagao ljudima i sva ta njegova dobra djela pominju se u Svetom pismu Novog zavjeta. U toj prvoj godini po stradanju i Vaznesenju Hristovom, Sveti Stefan je ogromnom snagom svoje vjere, svojih riječi i djela podsjećajući na riječi zakona i proroka Starog zavjeta, dokazivao Jevrejima, svojim sunarodnicima, da su oni zaista ubili Mesiju, očekivanog toliko vijekova.
Zbog toga je među svojim bližnjima imao mnogo neprijatelja, ali ih je uvijek pobjeđivao svoji jasnim i istinitim riječima. Kako nisu mogli drugačije spriječiti njegovo propovijedanje, pribjegli su, uz pomoć lažnih svjedoka, kleveti da je hulio na Boga i Mojsija, baš kao što se zbilo i sa Isusom Hristom. Tako su narodne duhovne strješine protiv Svetog Stefana pobunile narod. Kao i Hrista, Stefana su lažno optužili i uhapsili. Poslije hapšenja, uslijedilo je suđenje.
Činio je mnoga čudesa
Na suđenju Sveti Stefan je odlučno i razložno pobijao jednu po jednu klevetu lažnih svjedoka. Izložio je, jasno i sa velikim poštovanjem, cijelu istoriju Izrailja od Avrama, koji je prvi dobio obećanje o dolasku Mesije do Mojsija, o kojem je govorio sa velikim strahopoštovanjem i uvažavanjem. No, istina o Mesiji još više je razgnjevila svešteničke i narodne polavare. U tom uzavrelom trenutku, Arhiđakon Stefan pogleda u nebo i to što je ugledao objavi svima prisutnima:
– Evo, vidim nebesa otvorena i sina čovječjeg gdje stoji s desne strane Boga – to je razjarilo sve njegove sudije te Arhiđakona Stefana izvedoše iz grada i ubiše kamenjem.
Toga dana, kada su Jevreji kamenovali arhiđakona Stefana, stajala je podaleko, na jednoj uzvišici Presveta Bogorodica, sa svetim Jovanom Bogoslovom, gledajući mučeništvo ovog prvog mučenika za istinu njenog Sina i moleći se usrdno Bogu za njegovu dušu. Sveti prvomučenik Stefan, koji je postradao u današnji dan, imao je nešto više od 30 godina. Njegove posljednje riječi su bile: “Gospode, ne uračunaj im grijeh ovaj”.
Mošti svetog prvomučenika Stefana su pronađene blizu Jerusalima 415. godine Gospodnje.
Narodna vjerovanja i običaji
Kod Srba postoji veliki broj narodnih običaja vezanih za Stevanjdan. Srbi ovog sveca nazivaju Stevanom Vjetrovitim, plaše ga se i poštuju da im vjetar ne bi oduvao sijeno i slamu, a donio razne bolesti. Zato se vjeruje da se na današnji dan treba čuvati vjetra. Primorci današnji praznik smatraju mornarskom slavom, jer im Stevan Vjetroviti daje vjetar za njihova jedra.
Ovo je jedna od rasprostranjenijih slava na našim prostorima, a značajna je i zbog toga jer je prva nakon Božića. Za nju se vezuje nekoliko običaja – tog dana se iznosi božićna slama iz kuće koja se prethodno pažljivo pomete.
Ona se nikako ne baca jer se vjeruje u njenu plodotvornu moć, već se stavlja u voćnjak, pčelinjak ili privredne zgrade. Metla se više ne koristi za druge svrhe već se čuva u kući jer se vjeruje da ona donosi zdravlje. U Banatu i Sremu su božićnu slamu uklanjali već odmah po ponoći na Stevandan. Slamu su uklanjale žene, po pravilu ćuteći – da se ne čuje kako odlazi Božić.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.