Veliki lom u svijetu fudbala napravila je grupa najbogatijih fudblaskih klubova kada su prošle godine oformili Superligu, takmičenje namijenjeno za najbogatije timove.
Potrajalo je tek koji dan prije nego što je većina klubova nakon velikog pritiska pobjegla i spasavala se od kazni kojima su im prijetili savezi i UEFA.
Činilo se da će sve ostati na tome i da će pokušaj fudbalske elite ostati zapamćen kao kula od karata.
Međutim, od projekta nikada nisu odustali Juventus, Real Madrid i Barselona koji su sve vrijeme insistirali na potpisanim ugovorima i pravnim konsekvencama.
Prvi čovjek Juventusa i jedan od najvećih zagovornika Superlige, Andrea Anjeli ponovo se pojavio sa novim planom.
On je potvrdio je da Super liga nije propala i da su evropskom fudbalu neophodne promjene.
Anjeli je naglasio da su se klubovi osnivači obavezali na 120 strana ugovora i da ih je od početnih 12 ostalo 11. Brojni mediji širom Evrope prenose da je Inter potpuno izašao iz projekta.
U projektu formiranja Super lige, koju su spremni finansijski snažno da podrže neke od najvećih kompanija i banaka na svijetu, i dalje su: Arsenal, Milan, Čelsi, Atletiko Madrid, Liverpul, Mančester siti, Mančester junajted, Totenhem, Real Madrid, Barselona i Juventus.
Jasno je dakle iz svega ovoga da klubovi nisu istinski odustali već da su samo pod velikim pritiskom bili primorani na privremeno povlačenje. Moguće je i da je sve bio probni balon kako bi ispitali reakciju javnosti i vidjeli šta im je potrebno da istjeraju ono što su naumili.
Svjetska ekonomska kriza izazvana pandemijom koronavirusa koja zbog aktuelnog rata u Ukrajini samo raste nanijela je fudbalu veliku fiansijsku štetu, a najbogatiji klubovi žele da to riješe osnivanjem ekskluzivnog takmičenja koje bi garantovalo veliki broj spektakuarnih mečeva i prihode od TV prava.
Međutim, problem sa kojim se suočavaju jeste širok front koji imaju protiv sebe. Iako iz dana u dan postaje jasno da novi konzumenti koji su spremni da potroše novac, a koji su sve manje zainteresovani za takmičenja u ovom obliku preuzimaju tržište, još uvijek je jako uporište tradicionalista i fudbalskih romantičar, a tu je i UEFA sa svojim još uvijek velikim uticajem koja se trudi da zaštiti svoje interese.
UEFA je pod izgovorom zaštite malih saveza i klubova skupila podršku koja joj za sada omogućava da takmičenje u kojima igraju i najjači klubovi zadrži pod svojim okriljem i samim tim zadrži ogroman novac u svojoj kasi.
Dok mali dobijaju samo mrvice od tog kolača, spremni su da brane njihove ideje kojima UEFA nekako stvari drži pod kontrolom. Problem je što u toj raspodjeli oni koji najviše ulažu o donose najveću zaradu nisu zadovoljni svojim dijelom.
Zato je uslijedila i reforma Lige šampiona koju je krovna organizacija evropskog fudbala najavila za dvije godine.
UEFA od sezone 2024/25 mijenja format Lige šampiona.
Dosadašnji sistem na koji smo navikli sa osam grupa po četiri učesnika i potom nokaut fazom od osmine finala odlazi u istoriju na kraju sljedeće sezone.
Novi format elitnog takmičenja će u neku ruku ličiti na košarkašku Evroligu, pa postoji bojazan da se na taj način ubije draž takmičenja koje su mnogi do sada smatrali savršenim.
Umjesto 32, u novom formatu će učestvovati 36 klubova. Grupe više neće postojati već će svi klubovi biti u jednoj velikoj ligi poput Evrolige. Svaki tim će u toj ligi odigrati po 10 mečeva: pet kod kuće i pet na strani. Bitna stavka u toj priči je da će 36 klubova biti raspoređni po rangu u četiri kvalitativne grupe. Tako će klub iz prvog šešira odigrati dva meča protiv kluba istog ranga, tri protiv klubova iz drugog šešira, tri protiv klubova iz trećeg šešira i dva protiv klubova iz četvrtog šešira.
Najboljih osam će direktno obezbijediti plasman u osminu finala, a preostalih osam će biti poznato poslije plej-of mečeva ekipa koje su plasirane od devetog do 24. mjesta na tabeli. Poraženi iz plej-ofa nastavljaju takmičenje u Ligi Evrope.
Na ovaj način će Liga šampiona dobiti 100 utakmica više, nagradni fond će se povećati, fond od TV prava će biti još veći jer će i utakmica biti više. Novina je da će se utakmice Lige šampiona osim dosadašnjih termina utorkom i srijedom u nekim kolima igrati i četvrtkom.
UEFA na ovaj način pokušava da napravi hibrid koji bi neka uvrsta ublažene Superlige kako bi pokušala da umiri evropsku fudbalsku elitu.
Ipak, veliko je pitanje da li će to biti dovoljno. Anjeli kao najveći portparol Superlige insistira na pravno obavezujućim potpisanim ugovorima,a ogroman kapital koji je stao iza te priče ne bi tek tako ulazio da sve nije pravno potkovano.
Ovo će imati i veliki uticaj i na srpski fudbal. Rezultati Crvene zvezde i Partizana donijeli su napredak na UEFA listi i šansu da Srbija ima jedan klub direktno u najjačem takmičenju.
Novi format koji je UEFA najavila bi mogao da otvori i drugo mjesto i priliku da se kroz igranje sa najjačima dodatno učvrste pozicije večitih rivala.
Međutim, problem je šta sa svima onima koji ostanu izvan tog okvira. UEFA nije ponudila jasan plan i ideju kako bi se spriječio jaz koji bi neminovno nastao i koji već godinama raste. Manji klubovi ostali na marginama bez šanse da se uključe u trku zbog manje novca i nedostatka prave konkurencije, pa i na kraju balade dobili isti ishod koji nudu Superliga.
Bogati i bili još bogatiji a svi ostali svedeni na puko preživljavanje.
Razlika je u tome što bi samo malo više klubova bilo uključeno i neko poput Partizana ili Crvene zvezde dobio šansu za manji dio kolača.
Djeluje da sve ide u jednom pravcu u kojem novac diktira pravila igre.
Tako bi fudbal mogao polako da izgubi i posljednju sponu sa onim što ga je učinilo najpopularnijom igrom na svijetu – prilikom da ga svako igra, bilo gdje i bilo kada.
Jer kad izgubiš šansu da se makar i jednom u deset godina oprobaš sa najboljima čak i bez rezultatski opipljive šanse pa da o tome pričaš i svojim unucima, onda će to prestati da bude igra kakvom smo je nekad poznavali.
David neće imati nikakve šanse da pobijedi Golijata, jer se više neće ni sretati.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.