Na Đurđevdan se kuće kite vrbom i zelenilom, pletu se vijenci od bilja i lijeskovog pruća koji se bacaju na kućni krov ili zadenu za kapiju i stajska vrata, sve u čast proljeća.
Mnogi do ovog proljetnog praznika ne jedu ovčije mleko i janjeće meso, a do Đurđevdana ne spavaju u prirodi. Pored toga, mnogi ne muzu koze i ovce do tog dana i na Đurđevdan prvi put pomuzu svu sitnu stoku i prave sir, čija se prva grudva nosi svešteniku da je blagoslovi.
Đurđevdan je jako značajan i za Rome ili Elderleze. Ovaj praznik tradicionalno pripada i Romima koji se okupljaju širom svijeta oko rijeka i drugih vodotokova, te uz igru i pjesmu bacaju vjenčiće od cvijeća u vodu.
Narodna vjerovanja
Ako je na Đurđevdan vedro, vjeruje se, biće rodna godina. Ako tada i sutradan pada kiša, ljeto će biti sušno. Pada li kiša na treći dan, dakle na dan svetoga Marka, ljeto će biti kišovito.
O narodnim vjerovanjima na Facebooku se osvrnuo i bh. meteorolog Nedim Sladić.
– Vjeruje se da ako je na Đurđevdan vedro, biće plodna godina, a ako na ovaj praznik pada kiša, biće suša. Takođe, u narodu je utemeljena i iduća izreka: “Bog da te sačuva vedra Božića, a oblačna Rozi-Hidra/Hidrleza, tj. Đurđevdana”. Kao za inat, Đurđevdan će biti pretežno oblačan s lokalnim pljuskovima. Za kraj, šlag na tortu, trenutne sezonske prognoze za ljeto potenciraju oboje – i vrelinu i sušu u našem regionu.
Semberijainfo/Avaz
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.