Dan primirja u Prvom svjetskom ratu obilježava se i nošenjem amblema na kome je Natalijina ramonda.
Natalijina ramonda, biljka je višestruke simoblike za srpski narod. Ova zaštićena vrsta poznata je i kao cvijet feniks i govori o srpskom narodu i iskušenjima kroz koja je prošao u Velikom ratu.
Ovaj cvijet pronašao je u okolini Niša 1884. godine Sava Petrović, dvorski ljekar kralja Milana Obrenovića, i dao mu ime po kraljici Nataliji Obrenović.
Zanimljivo je da, i kada se potpuno osuši, čim se malo zalije, može ponovo da oživi.
Natalijina ramonda se nalazi na spisku retkih biljaka Evrope, a u Srbiji je zaštićena vrsta, kao prirodna rijetkost.
Stanište joj je u pukotinama krečnjačkih stijena na nadmorskoj visini od 350 do 2.150 metara, na primjer na Suvoj planini, u Sićevačkoj klisuri.
Može se naći i na vrhu Kajmakčalana, gdje su se vodile teške bitke u Velikom ratu.
Preživjela je ledeno doba i potom se povukla u skrivene dijelove Balkana.
Natalijina ramonda cvjeta od druge polovine aprila do prve polovine maja.
Nalazi se na spisku rijetkih biljaka Evrope, a u Srbiji je zaštićena vrsta, kao prirodna rijetkost.
Biljka koja ima zapanjujuću sposobnost da “vaskrsava” i kada je potpuno osušena. Dovoljna je jedna kap vode da oživi. Zato je zovu i “cvijet feniks”.
Navodno je 1928. botaničar Pavel Černjavski slučajno prosuo vodu na herbarijum u kome se nalazio osušeni cvijet Natalijine ramonde i ona je nakon toga oživjela.
Od 2012. godine Dan primirja u Prvom svjetskom ratu u Srbiji se obilježava kao državni praznik. Glavni motiv za amblem ovog praznika je cvijet Natalijine ramonde, iza koje se nalaze zelena i crna traka, što su boje Albanske spomenice.
Preporuka je da se ovaj amblem nosi na reveru u nedjelji koja prethodi prazniku, kao i na sam dan praznika.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.