Bogojavljanje je jedan od petnaest najvećih hrišćanskih praznika, koji predstavlja objavljivanje Bogočovjeka i uvođenje Hrista u mesijansku misiju.
Toga dana se, prema Bibliji, poslije krštenja Isusa Hrista u rijeci Jordan, koje je obavio Jovan Krstitelj, Sveti Duh u vidu goluba spustio na rame Isusovo i začuo se glas Boga Oca s neba. Tako se Bog javio u tri ličnosti: Oca, Sina i Svetog Duha.
U vezi sa Bogojavljanjem kod srpskog naroda razvili su se brojna vjerovanja i običaji.
Većina običaja i obreda je bila podstaknuta željom za zdravljem, pa je bilo uobičajeno, a to može samo onaj ko je zdrav, da se izjutra, prije sunca obavi ritualno kupanje u rijeci.
Plivanja za Časni krst organizuju se širom zemlje. Mnogi vjernici nose kućama vodu koju su blagosiljali sveštenici jer se vjeruje da je ljekovita.
Vjeruje se da ulazak u vodu donosi dobro zdravlje i spira grijehe, kao i da sva voda na Bogojavljenje postaje sveta. Neki vjeruju da ledena voda može da ima pozitivan uticaj na tijelo.
Kod Srba je obnovljen običaj da se u rijeku baci Časni krst, a mladići se takmiče da do njega stignu i prvi ga uhvate. Krst, koji bi trebalo da bude napravljen od zaleđene prošlogodišnje Bogojavljenske vodice, onom ko prvi dopliva do njega, donosi sreću tokom cijele godine.
Novosti
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.