Banjaluka je oduvijek bila poznata po drveću i zelenilu, te drvoredi ovog grada imaju svoju istoriju, ispričala je Verica Josipović iz Arhiva Republike Srpske.
Prema njenim riječima, još šezdesetih godina 17. vijeka putopisac Evlija Čelebija je pisao da gotovo svaka bogatija kuća ima baštu, voćnjak ili cvijetnjak.
– O sadnji i postanku banjalučkih drvoreda pisali su dr Đorđe Mikić, dr Zoran Pejašinović i mnogi drugi, a prema njihovom pisanju, za nastanak banjalučkih drvoreda zaslužan je austrougarski divizijski general baron Alfred fon Jelson, komandant 13. divizije u Banjaluci – istakla je ona.
Kako ona kaže, drvoredi su trebali da zamijene stabla voćaka, kao što su šljive, trešnje i orasi, koje su zasađene šezdesetih godina 19. vijeka za vrijeme uprave Ali-Riza paše, a koje je narod uništio berući plodove.
– Vojska je u februaru 1880. po naređenju pomenutog generala donijela sadnice borova, lipa, kestena i omorika sa Kozare i zasadila ih sa obje strane druma, od Divizijske komande do kasarne Vrbas, odnosno Aleje Svetog Save, i uz Carski drum Kralja Petra Prvog Karađorđevića u dužini od 1.200 koraka – rekla je ona.
Dodaje da je do 1885. godine zasađeno 17 km drvoreda, sa više od 4.700 stabala uz Carski drum od Predgrađa do Gornjeg šehera, kao i uz paralelne i ukrštajuće ulice s obje strane Vrbasa.
– Jedna od tih aleja je Aleja uzdisaja, danas Jovana Dučića – pojasnila je ona. Drvoredi su, kako ona kaže, kasnije zasađeni i van grada, uz izgrađeni put Banjaluka – Jajce, zahvaljujući baronu Lazariniju, okružnom načelniku.
– U vrijeme sadnje drvoreda nastao je i park-izletište Borik sa zasađenim drvećem sa svih strana i šljunkovitim stazama i postavljenim klupama – kazala je Josipovićeva.
Prema riječima Zorana Pejašinovića, profesora istorije banjalučke Gimnazije, general Jelson naredio je da se sa Kozare i iz obližnjih šuma donese nekoliko hiljada sadnica, ponajviše lipe i kestena, te nešto platana i vitkih borova.
– Narod je generalovu rabotu gledao ispod oka, a bilo je i sabotiranja, zato je odlučio da vlasnicima kuća ispred kojih su pobodene mlade sadnice zaprijeti globama, a na trgovima da postavi stražare, dok se sadnice ne prime – kazao je on, te dodao da je već treću godinu gledao kroz prozor kako njegova čeda rastu i bio je ponosan.
– Inicijativa da se ovom generalu podigne spomen-česma, upravo negdje u njegovim alejama, i dalje je aktuelna. Smatramo da bismo time koliko-toliko odužili dug za jedan od najljepših simbola grada, a, istovremeno, i sebi i drugima bismo pokazali da se možemo izdići iznad crno-bijelih pogleda na vrlo koloritnu prošlost – zaključio je Pejašinović.
Nezavisne
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.