Bahta Mekonen, 28-godišnji kapetan američke vojske iz Džordžije, jedne od ključnih država za ishod izbora, među milionima je građana čiji su glasovi doprinijeli da Džo Bajden (Joe Biden) 2020. pobijedi na predsjedničkim izborima.
Međutim, tri godine kasnije, demokrate strahuju da bi upravo on mogao biti jedan od glasača koji će Bajdena koštati reizbora 2024.
Razočaran zaokretom demokrata
Razočaran zaokretom demokrata ka ljevici, većom potrošnjom i, kako ih označava, praznim obećanjima, Mekonen ukazuje da ne vidi adekvatnu opciju koju bi podržao na sljedećem glasanju, piše Glas Amerike.
– U njihovim nastupima uviđam mnogo verbalne privrženosti afroameričkoj zajednici, kao da žele da ostave utisak da su partija za mlade crnce ili tu populaciju u cjelini. Ali, činjenica je da to potvrđuju svojim djelovanjem – kaže on.
Afroamerikanci važe za najlojalnije pristalice demokrata. Odigrali su važnu ulogu tokom Bajdenove kampanje 2020. u Južnoj Karolini. Uspjeh u Džoržiji, američkom predsjedniku otvorio je put ka Bijeloj kući i većini koju su demokrate osvojile u Senatu.
Zauzvrat, glasači su očekivali da će Bajden i demokrate inicirati promjenu restriktivnih zakona o glasanju, reformu policije i krivičnog pravosuđa, otplatu studentskih kredita i ekonomsko osnaživanje.
Nije, međutim, još pružio precizan putokaz za to.
LGBTQ populacija
Istovremeno, usredređenost na LGBTQ populaciju i temu abortusa kod birača poput Mekonena razvijaju osećaj otuđenosti.
– Ljevičarska orijentacija mi je odbojna, jer joj se demokrate sve više okreću – ukazuje Mekonen, navodeći da bi želio da se opcija koju je podržao 2020. više usredsredi na ekonomiju.
Istraživanja i ankete agencije Reuters pokazuju da glasači mlađi Afroamerikanci gube vjeru u demokrate i Bajdena, čak možda i u čitav politički proces – svega tri godine nakon najvećih protesta za rasnu ravnopravnost i građanska prava.
Međutim, uprkos tome očekuje se da će velika većina ipak podržati Bajdena naspram budućeg republikanskog kandidata.
Ipak, upitno je da li će dovoljno građana izaći na birališta u ključnim gradovima, poput Atlante, Milvokija i Detroita, da bi Bajden ostvario drugi predsjednički mandat.
– Demokrate treba da shvate da je sve masovnija populacija Afroamerikanaca kojima je dosta guranja i nadziranja. Neuspjeh demokrata da obezbijede veće olakšice za studentske kredite ili legalizuju marihuanu je razočaravajući. Agresivniji pristup republikanaca kada su na vlasti ostavlja utisak da rješavaju stvari – rekao je za Reuters Lelan Evans, kandidat za gradsko vijeće Nešvila..
Lojalnost demokratama
Afroamerikanci čine 14,2 posto američke populacije, što iznosi 42,7 miliona ljudi, što je porast od 30 posto u odnosu na 2000. godinu, pokazuje podaci nevladinog istraživačkog centra Pju. U poređenju s ostatkom američkog stanovništva – ta populacija je pet godina mlađa, prosječne starosti 33 godine.
Njihova lojalnost demokratama ključna je da ta partija nastavi da pobeđuje u Pensilvaniji, Mičigenu i Džordžiji i povrati okruge na jugu zemlje.
Međutim, dešava se suprotno.
Njihova izlaznost u 2022. manja je za gotovo 10 posto u poređenju sa 2018. godinom, pokazuju podaci koje je “Washington Post” objavio na osnovu ankete provedene prilikom popisa stanovništva.
Za to vrijeme, izlaznost bjelačkog stanovništva smanjena je za 1,5 procenata.
Zajednička anketa Reutersa i Ipsosa, sprovedena od 11. do 17. jula, pokazuje da bi 18 posto Afroamerikanaca prije izabralo Donalda Trampa nego aktuelnog predsjednika Bajdena.
Ukazali su takođe da su spremniji da podrže kandidata koji se zalaže za ograničavanje abortusa i povećanje izdataka za finansiranje policije.
U globalu demokrate podržavaju afroamerički glasači koji se zalažu za pravo glasa, legalan abortus i protive se rasizmu.
Međutim, ta podrška slabi kada je riječ o ekonomiji.
– Tako da se brojke između 50 i 60 procenata smanjuju srazmjerno tvrdnjama anketiranih da su, kada je riječ o ekonomiji, republikanci za njih podjednako dobri kao i demokrate – rekao je Terens Vudberi, izvršni direktor kompanije za istraživanje javnog mnenja HIT Strategies.
Džulijan Sajlas, istraživač ulaganja pripadnika afroameričke zajednice, podvukao je da brojni njegovi prijatelji i članovi porodice preispituju lojalnost demokratama, analizirajući stepen poboljšanja kvaliteta njihovih života i ekonomski položaj.
“U suštini ništa se ne dešava”
On iznosi i tvrdnje da se na svake četiri godine demokratski kandidati pozivaju na značaj povećanja imovnog stanja Afroamerikanaca i smanjivanje jaza u poređenju sa bijelcima.
– U suštini se ništa ne dešava – podvlači on.
– Čini se da govore o temama koje djeluju dobro sa kojima mogu da se uskladim: smanjivanje studentskog kredita, ili duga za vlasništvo nad domom. Međutim, stvari se ne kreću dovoljno brzo – podvlači on.
Stopa nezaposlenosti Afroamerikanaca nalazi se na minimumu tokom mandata aktuelne američke administracije. Ipak u junu 2023. dostigla je desetomjesečni maksimum – mahom zbog toga što su Afroamerikanci napustili tržište rada.
– Ne preostaje niko osim Bajdena dok neko drugi ne dođe. Potrebno je da kao društvo prevaziđemo milje starijih bijelaca koji su zaduženi za sve u zemlji – zaključuje Andre Rasel mještanin Čikaga.
Inače, demokrate su uložile dosta novca i vremena u nastojanjima da prošire mogućnosti za glasanje Afroameričkoj populaciji, omoguće njihovu registraciju u državama važnim za ishod izbora, kao i kooptaciju u izbornu kampanju.
Uz to, prvi put u američkoj istoriji, potpredsjedničku funkciju obavlja pripadnica Afroameričke zajednice, Kamala Haris.
Ujedno je i najviše rangirana Afroamerikanka koja obavlja političku funkciju u državi.
Avaz
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.