Naučnici su utvrdili da je proces tektonskog razdvajanja u istočnoj Africi uznapredovao više nego što se ranije pretpostavljalo. Zemljina kora na pojedinim dijelovima velikog istočnoafričkog rasjeda toliko je istanjena da je proces približen fazi nakon koje bi, u geološkoj budućnosti, mogao nastati potpuno novi okeanski basen.
Ipak, to ne znači da će se Afrika podijeliti u skorije vrijeme. Prema procjenama istraživača, za završetak ovog procesa biće potrebni milioni godina. Iako je riječ o ogromnom vremenskom periodu iz ljudske perspektive, na geološkoj skali riječ je o relativno kratkoj fazi.
Istraživanje je objavljeno u časopisu „Nature Communications“, a naučnici su proučavali područje Turkana rasjeda koje se prostire kroz djelove Kenije i Etiopije.
Zemljina kora na pojedinim mjestima izuzetno tanka
Veliki istočnoafrički rasjed predstavlja jednu od najvažnijih aktivnih zona razdvajanja tektonskih ploča na Zemlji. Afrička ploča se ovdje postepeno razdvaja na zapadni dio, povezan sa Nubijskom pločom, i istočni dio, odnosno Somalijsku ploču.
Istraživači su analizirali postojeće podatke seizmičkih mjerenja kako bi utvrdili debljinu Zemljine kore na području Turkana rasjeda. Rezultati su pokazali da je kora u njegovom centralnom dijelu debela svega oko 13 kilometara, dok na rubovima ovog područja njena debljina prelazi 35 kilometara.
Prema naučnicima, kada se kontinentalna kora na području rasjeda stanji na približno 15 kilometara, razdvajanje ulazi u napredniju fazu. Dalji razvoj procesa mogao bi dovesti do stvaranja okeanske kore.
Kako bi Afrika mogla dobiti novi okean?
Tektonske ploče se neprestano pomjeraju. Na mjestima gdje se udaljavaju jedna od druge, Zemljina kora se rasteže i postaje sve tanja. Ukoliko se proces nastavi dovoljno dugo, magma iz dubine Zemlje može početi da stvara novu okeansku koru.
Vremenom bi se tako između dva dijela kontinenta formirao novi okeanski basen, koji bi se potom ispunio vodom.
Slična geološka aktivnost već se može vidjeti u području Afarske depresije na sjeveroistoku Afrike, nedaleko od Crvenog mora.
Tektonika možda pomogla očuvanju fosila
Ovo istraživanje ima značaj i za proučavanje ljudske evolucije. Područje Turkane jedno je od najbogatijih nalazišta fosila ranih hominina, zbog čega je veoma važno za istraživanje porijekla i razvoja čovjeka.
Naučnici sada razmatraju mogućnost da geološki procesi nisu samo oblikovali pejzaž ovog područja, već su doprinijeli i stvaranju uslova u kojima su se fosili mogli izuzetno dobro očuvati.
Procjenjuje se da je Turkana rasjed ušao u intenzivniju fazu stanjenja kore prije približno četiri miliona godina, nakon perioda izražene vulkanske aktivnosti. Taj period približno se poklapa sa vremenom nastanka brojnih fosilnih ostataka pronađenih u regionu.
Promjene u Zemljinoj kori mogle su uticati na taloženje sedimenata, stvarajući slojeve u kojima su ostaci životinja i ranih ljudskih predaka mogli biti sačuvani milionima godina.
Istraživači zato smatraju da bi geološka aktivnost mogla biti jedan od razloga zbog kojih je upravo područje Turkane toliko bogato fosilnim nalazima. Buduća istraživanja trebalo bi detaljnije da ispitaju vezu između tektonskih promjena i izuzetno vrijednog fosilnog zapisa ovog dijela Afrike.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.