Čim je Drugi svjetski rat za Rusiju počeo postalo je jasno da će zvonik Ivana Velikog i crkva Vasilija Blaženog služiti kao orijentiri njemačkim bombarderima.
Bilo je potrebno hitno kamuflirati građevine moskovskog Kremlja, 28 hektara trgova, crkava i zgrada.
Već 22. juna 1941. godine na Kremaljski dvorac pala je bomba teška 220 kilograma koja nije eksplodirala samo zahvaljujući sreći.
Farba, šperploča, pijesak i cerada čuda čine
Kule i zidovi Kremlja prefarbani su, a oko njih su sagrađene drvene kuće od šperploče sa nacrtanim prozorima; svi krovovi Kremlja ofarbani su u crvenkasto-braon boju, što je boja većine krovova u centru Moskve, a iznad parkova su raširene cerade sa nacrtanim kućama i ulicama; kaldrma na ulicama Kremlja posuta je pijeskom; zlatne kupole crkava Kremlja su ofarbane i pokrivene daskama; Mauzolej je zatvoren velikim poklopcem i uređen kao trospratna stambena zgrada, a Lenjinovo tijelo je evakuisano u Tjumenj do proljeća 1945. godine; najvažnije zgrade u centru grada, kao što su Boljšoj teatar, pokrivene su lažnim fasadama i mrežom za kamuflažu.
Kremlj bombardovan osam puta
Moskovski Kremlj je tokom Drugog svjetskog rata bombardovan osam puta: pet puta 1941. godine i tri puta 1942.
Fašisti su na Kremlj ukupno izbacili 15 rasprskavajućih, dvije svijetljeće, 151 zapaljivu i jednu “tečnu“ bombu (bure sa 200 litara nafte, koje nije eksplodiralo). Djelimično je porušen Arsenal, a poginulo je 60 branilaca Kremlja, prenosi ruski sajt “RUSSIA BEYOND“.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.