Vrane nisu samo sposobne da reaguju na ono što vide, već bi mogle imati i vlastito subjektivno iskustvo onoga što opažaju.
Do ovog zaključka došli su istraživači Univerziteta u Tibingenu, koji su pratili aktivnost pojedinačnih nervnih ćelija u mozgu ovih ptica dok su rješavale vizuelne zadatke.
Vrane gledaju, procjenjuju i svjesno opažaju?
Istraživači sa Univerziteta u Tibingenu u Njemačkoj pratili su moždanu aktivnost vrana tokom zadataka u kojima su morale da prepoznaju vizuelne nadražaje.
Rezultati su posebno zanimljivi zato što je perceptivna svijest do sada bila eksperimentalno dokazana kod ljudi i drugih primata, čija se moždana struktura značajno razlikuje od ptičje.
– Rezultati naše studije otvaraju novu perspektivu o evoluciji perceptivne svijesti i njenih neurobioloških graničnih uslova – rekao je profesor Andreas Nider sa Univerziteta u Tibingenu, prenosi Independent.
Vrane su morale da prepoznaju ono što vide
Istraživački tim obučio je dvije vrane da kljucnu dugme određene boje kada na ekranu uoče vizuelni stimulus.
Većina prikazanih stimulusa bila je dovoljno jasna da ih ptice lako prepoznaju. Međutim, istraživači su dio stimulusa namjerno učinili toliko zamućenim da ih vrane nisu uvijek mogle uočiti.
Zbog toga njihovi odgovori nisu svaki put bili isti, što je istraživačima omogućilo da prate razliku između situacija u kojima su ptice registrovale stimulus i onih u kojima ga nisu.
Istovremeno, naučnici su bilježili aktivnost pojedinačnih nervnih ćelija u mozgu vrana.
Aktivnost mozga otkrila šta su vrane doživjele
Analiza je pokazala da su istraživači na osnovu aktivnosti određenih nervnih ćelija mogli da predvide kakvo je bilo subjektivno iskustvo vrana tokom zadatka.
– Naši rezultati pokazuju da na nervne ćelije na višim nivoima obrade vraninog mozga utiče subjektivno iskustvo, ili tačnije, vrane imaju subjektivna iskustva – rekao je Nider.
Prema njegovim riječima, ovakvi nalazi mogli bi da znače da je svijest mnogo raširenija u životinjskom carstvu nego što se ranije pretpostavljalo.
Ljudi i vrane dijele veoma dalekog pretka
Jedno od pitanja koje istraživanje otvara jeste kako je perceptivna svijest uopšte nastala.
– Posljednji zajednički preci ljudi i vrana živjeli su prije 320 miliona godina. Perceptivna svijest je možda već tada mogla da nastane, a da se od tada samo nasljeđuje – objasnio je Nider.
Postoji, međutim, i druga mogućnost.
Perceptivna svijest kod ptica i primata mogla je da se razvije nezavisno, kroz različite evolutivne puteve.
Upravo ta mogućnost čini istraživanje posebno zanimljivim: vrane i ljudi imaju veoma različitu građu mozga, ali bi ipak mogli dijeliti jednu veoma složenu osobinu, sposobnost da ne samo registruju svijet oko sebe već i da ga subjektivno doživljavaju.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.