Izležavanje vikendom mnogima djeluje kao savršen način da nadoknade san izgubljen tokom stresne i prenatrpane radne sedmice.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da takva praksa ne samo da ne pomaže, već može dodatno pogoršati zdravstveno stanje.
Skraćen san radnim danima ima cijenu
U nastojanju da usklade posao, porodične obaveze i društveni život, mnogi ljudi tokom radne sedmice žrtvuju san. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Koloradu upozoravaju da hronični nedostatak sna nosi ozbiljne zdravstvene rizike.
San ima ključnu ulogu u regulaciji brojnih tjelesnih funkcija, od varenja i metabolizma, do mentalnog zdravlja i sposobnosti upravljanja stresom. Njegov dugotrajan nedostatak povezuje se s povećanim rizikom od gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i bolesti srca.
Profesor Ken Wright, vođa tima koji je sproveo istraživanje objavljeno u časopisu “Current Biology”, naglašava da manjak sna tokom sedmice povećava apetit, naročito kasno naveče, te pogoršava kontrolu šećera u krvi.
Vikend ne briše posljedice
Rezultati su pokazali da je grupa s vikend nadoknadom sna uspjela produžiti san u prosjeku za samo 66 minuta po noći tokom vikenda.
Ipak, nakon povratka u radni ritam, njihovo zdravstveno stanje i dalje se pogoršavalo, pokazali su poremećaje spavanja i slabije rezultate u regulaciji šećera u krvi.
Stručnjaci zaključuju da povremeno duže spavanje nije dovoljno da se san nadoknadi i popravi posljedice njegovog nedostatka. Umjesto toga, preporučuje se ujednačen ritam, otprilike sedam do osam sati kvalitetnog sna svake noći.
Ljudi u Njemačkoj piju manje piva nego ikada ranije. U prvoj polovini ove godine pivare su prodale ukupno 3,9 milijardi litara alkoholnog piva, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu.
To je najmanji nivo od 1993. godine, otkako se vodi statistika. Pad od 6,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine saopštio je Savezni zavod za statistiku.
Sličan pad zabilježen je samo u prvim mjesecima pandemije 2020. godine, kao i ponovo u drugoj polovini 2023. Prvi put prodaja piva pala je ispod četiri milijarde litara u šestomjesečnom periodu. Prodaja na domaćem tržištu, koja i dalje čini nešto manje od 82 odsto ukupnog obima, smanjena je za 6,1 odsto , dok je izvoz zabilježio još veći pad 7,1 odsto .
– Loša potrošačka klima teško pogađa pivare, slično kao i ugostiteljski i maloprodajni sektor – rekao je generalni direktor Udruženja njemačkih pivara, Holger Ajhele.
On je upozorio i da novi carinski sporazumi Europske unije sa Sjedinjenim Državama mogu dodatno pojačati pritisak na izvoznike. Pivo bez alkohola ostaje svijetla tačka u industriji. Podaci pokazuju da je u 2024. godini proizvedeno 579 miliona litara, što je gotovo dvostruko više nego prije deset godina. Udio bezalkoholnog piva na tržištu sada iznosi devet odsto, što znači da će uskoro svako deseto pivo proizvedeno u Njemačkoj biti bezalkoholno.
Posebno je popularno u ugostiteljstvu – svako osmo pivo naručeno u restoranima u prvoj polovini godine bilo je bez alkohola, prema pivskom monitoru Koleks, koji prati narudžbine u ugostiteljskim objektima.
Jugozapad Njemačke, regija poznata po većoj potrošnji vina, prednjači u konzumaciji bezalkoholnog piva. U pokrajinama Porajnje-Falačka i Sarland gotovo svaka četvrta narudžbina u restoranima bila je bezalkoholna.
Ipak, direktor pivare Veltins, Folker Kul, upozorava da se ne treba preuveličavati potencijal ovog segmenta zbog oštre konkurencije na tržištu.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.