Metan, nevidljivi gas koji zagrijava planetu, bježi iz pukotina na antarktičkom morskom dnu dok se ovo područje zagrijava, a nova curenja otkrivaju se „zapanjujućom brzinom“, otkrili su naučnici.
Ovo izaziva strah da su predviđanja globalnog zagrijavanja možda potcijenjena.
Objavljena studija
Ogromne količine metana leže u rezervoarima koji su se formirali hiljadama godina ispod morskog dna širom svijeta. Ovaj nevidljivi gas može pobjeći u vodu kroz pukotine, često se manifestirajući kao mlaz balončića koji putuju prema površini.
Malo se zna o tim podvodnim curenjima, međutim naučnici ih žele bolje razumjeti jer metan zadržava gotovo 80 puta više topline od ugljendioksida u prvih 20 godina u atmosferi.
Budući da su curenja metana na Antarktiku među najmanje istraženim, međunarodni tim naučnika krenuo ih je pronaći i istražiti, javlja CNN. Koristeći kombinaciju brodskih akustičkih istraživanja, daljinski upravljanih vozila i ronilaca, uzorkovali su niz lokacija u Rosovom moru, zalivu u Južnom okeanu, na dubinama između 5 i 240 metara.
Ono što su pronašli šokiralo ih je i iznenadilo. Prema studiji objavljenoj ovog mjeseca u časopisu „Nature Communications“, identificikovali su više od 40 curenja metana u plitkim vodama Rosovog mora. Mnoga od curenja pronađena su na mjestima koja su prije više puta proučavana, što sugeriše da su nova.
Curenja metana su globalno relativno česta, ali prije ovoga postojalo je samo jedno potvrđeno aktivno curenje na Antarktiku.
– Nešto za što se smatralo da je rijetko, sada naizgled postaje široko rasprostranjeno – rekla je za CNN Sarah Sibruk, autorica izvještaja i naučnica za more u istraživačkoj organizaciji Earth Sciences New Zealand.
Klimatske promjene
Strah leži u tome da bi ta curenja mogla brzo prenijeti metan u atmosferu, čineći ih izvorom zagađenja planete.
Naučnici su takođe zabrinuti zbog mogućih kaskadnih uticaja na morski život. Iako još nije jasno zašto se curenja događaju, istražuje se jesu li podstaknuta klimatskim promjenama.
Na Arktiku, na drugom kraju svijeta, pojačano ispuštanje metana već je povezano sa višim temperaturama i promjenama nivoa mora. To može stvoriti povratnu petlju, objasnila je Sibruk, gdje klimatske promjene potiču curenje metana, što ih zauzvrat dodatno ubrzava.
Metan je „prava nepoznanica, raste u atmosferi i ne znamo zašto“, rekao je Endrju Turber (Andrew Thurber), profesor morske biologije na univerzitetu u Kaliforniji i koautor studije.
Naglasio je da su ogromni rezervoari metana na Antarktiku jedna od najvećih briga. Ako se Planeta nastavi zagrijavati, ova bi se curenja mogla pretvoriti iz „prirodnog laboratorija u epicentar opasnosti“, rekao je.
Naučnici se sljedeće sedmice vraćaju na Antarktik na dva mjeseca kako bi detaljnije analizirali curenje.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.