Novi satelitski snimci koje je ove sedmice objavila NASA potvrđuju zastrašujuću brzinu kojom Meksiko Siti nestaje pod sopstvenim temeljima.
Sa stopom tonjenja od skoro 25 centimetara godišnje, meksička prijestonica se zvanično svrstala među urbane centre koji najbrže propadaju na planeti, ostavljajući milione stanovnika u neizvjesnosti.
Meksička prijestonica, koja sa svojom okolinom čini jedno od najvećih naseljenih područja na svijetu sa oko 22 miliona stanovnika, prostire se na 7.800 kvadratnih kilometara i izgrađena je na nekadašnjem dnu jezera.
Činjenica da su mnoge centralne ulice nekada bile kanali danas uzima svoj danak.
Produbljivanje hronične krize sa vodom
Decenije masovnog crpljenja podzemnih voda i agresivnog urbanog razvoja iscrpile su vodonosne slojeve, zbog čega grad tone duže od jednog vijeka.
Posljedice su vidljive golim okom – nagnuti spomenici i stare građevine poput Mitropolitske katedrale, čija je izgradnja počela još 1573. godine, nijemo svjedoče o propadanju tla.
Smanjenje zaliha podzemnih voda dodatno je pogoršalo hroničnu krizu sa vodosnabdijevanjem, za koju se očekuje da će postati još teža, piše Associated Press (AP).
– Oštećuje se dio ključne infrastrukture Meksiko Sitija, poput podzemne željeznice, odvodnog sistema, snabdijevanja vodom, stambenih objekata i ulica.
Riječ je o veoma velikom problemu – izjavio je Enrike Kabral (Enrique Cabral), istraživač geofizike na Nacionalnom autonomnom univerzitetu u Meksiku.
„Imamo jednu od najvećih brzina slijeganja tla na svijetu“
Brzina propadanja je tolika da se proces može pratiti direktno iz svemira. Prema izvještaju NASA-e, u dijelovima grada kao što su glavna vazdušna luka i kultni spomenik Anđeo nezavisnosti, tlo se spušta prosječnom brzinom od oko dva centimetra mjesečno.
To znači da na godišnjem nivou grad potone za oko 24 centimetra. Kabral navodi da je u periodu kraćem od jednog vijeka grad ukupno potonuo više od 12 metara.
– Imamo jednu od najvećih brzina slijeganja tla na svijetu – naglasio je istraživač.
Podaci se temelje na mjerenjima vršenim između oktobra 2025. i januara 2026. godine pomoću moćnog satelita NISAR.
Ovaj zajednički projekat NASA-e i Indijske organizacije za istraživanje svemira omogućava praćenje promjena na površini Zemlje u realnom vremenu.
Pol Rozen, naučnik angažovan na projektu, ističe da podaci iz svemira otkrivaju šta se zapravo dešava duboko ispod površine.
– U suštini dokumentujemo sve te promjene unutar jednog grada. Možete vidjeti puni razmjer problema – rekao je on.
Vlasti decenijama ignorisale problem
Naučni tim se nada da će uskoro moći analizirati tlo još preciznije, do nivoa pojedinačnih zgrada. Tehnologija bi se mogla primijeniti širom svijeta za praćenje prirodnih katastrofa, klimatskih promjena na Antarktiku i ranog upozoravanja na vulkanske erupcije.
– Za Meksiko Siti ova tehnologija predstavlja veliki iskorak u proučavanju problema slijeganja tla i ublažavanju njegovih najtežih posljedica – tvrdi Kabral.
Decenijama su nadležni ignorisali ovaj proces, fokusirajući se samo na stabilizaciju temelja najvažnijih spomenika. Ipak, nedavno pogoršanje situacije sa vodom natjeralo je vlasti da počnu ozbiljnije ulagati u istraživanja.
– Da bismo dugoročno ublažili ovaj problem, prvi korak je da ga uopšte razumijemo – zaključio je Kabral, naglašavajući da će podaci sa satelita NISAR biti ključni za planiranje budućih rješenja.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.