Svijet ubrzano ulazi u eru u kojoj algoritmi pišu tekstove, analiziraju medicinske nalaze i upravljaju ekonomijama, a zemlje Zapadnog Balkana pokušavaju da pronađu svoje mjesto u ovoj tehnološkoj revoluciji.
Dok Srbija sistemskim ulaganjima već gradi imidž regionalnog AI centra, a Crna Gora uvodi digitalne inovacije u državni aparat, Bosna i Hercegovina se u nedostatku državne strategije primarno oslanja na talenat i agilnost privatnog sektora.
Svjetska ekonomija prolazi kroz korjenite promjene, a poruka koja se sve češće čuje jeste da će zemlje koje najbrže integrišu vještačku inteligenciju (AI) u svoje sisteme ostvariti i najveće koristi. I dok građani sve češće koriste usluge ChatGPT-ja za posao ili zabavu, tehnologija na velika vrata ulazi u regionalne institucije i privredu, piše Euronews.
Srbija gradi regionalni centar i razvija sopstveni ChatGPT
Srbija je u ove promjene ušla sistemski, a temelj tog razvoja je Državni data centar u Kragujevcu, koji je opremljen sa dva superkompjutera. Ovaj centar trenutno predstavlja najsavremeniju i najefikasniju bazu za čuvanje podataka na Balkanu, te služi kao osnova za primjenu vještačke inteligencije i razvoj softvera.
Pored toga, Srbija razvija i sopstveni ChatGPT.
Direktor Kancelarije za IT i e-upravu Vlade Srbije, Mihailo Jovanović, ističe da je zemlja zbog toga spremnija od mnogih u regionu, pa i u Evropi, za izazove koje nosi digitalna ekonomija.
– To znači da smo mnogo spremniji nego mnoge zemlje regiona i rekao bih čak mnoge zemlje Evrope za ono što nosi ovaj dio 21. vijeka, to je ta digitalna ekonomija i značajna primjena vještačke inteligencije u svim sektorima – rekao je Jovanović.
– AI se već integriše u rad javne uprave u Srbiji. Mi idemo u nekoliko pravaca, jedno je veliki broj tih AI chatbotova, dakle asistenata koje imate već na svim portalima, portalu e-uprave ili recimo portalu Svoj na svome, gdje smo pozvali sva ministarstva na masovnu implementaciju asistenata i već sad sedmično imamo na desetine ili čak i stotine hiljada upita koje zamjenjuju nekog u kontakt centru, jer građani kroz te chatbotove dobijaju informacije – dodao je Jovanović, piše Euronews.
Tehnologija je ušla i u najvećeg telekomunikacionog operatora u zemlji. Generalni direktor kompanije Telekom Srbija, Vladimir Lučić, objašnjava da će AI značajno uticati na sve segmente poslovanja – od održavanja mreže do korisničke podrške i multimedijalnog sadržaja.
– Mi finansiramo startupe koji rade vještačku inteligenciju, mi smo vlasnici 26 startupa, neke od njih primjenjujemo da vještačkom inteligencijom štite od krađe intelektualne svojine i pokušavamo onda i tu da napravimo neki proizvod koji ćemo prodavati, pa da ne bude samo da koristimo za optimizaciju firme, nego i za neki prihod – kaže Lučić.
Bosna i Hercegovina: Birokratija koči strategiju, privatnici vuku naprijed
U Bosni i Hercegovini vlada paradoksalna situacija. Istraživanje UNDP-ja pokazalo je da skoro 70% državnih službenika u BiH već koristi alate vještačke inteligencije, ali zemlja i dalje nema jedinstvenu strategiju za ovu oblast.
Ministar prometa i komunikacija u Savjetu ministara BiH, Edin Forto, naglašava da je reakcija države neophodna, ali je skeptičan zbog komplikovanog političkog sistema.
– Mislim da je potrebno da država čim prije reaguje. Vi znate kako BiH funkcioniše, volio bih da imamo strategiju za vještačku inteligenciju kako bismo okvir postavili, kako bismo zadali svim nivoima vlasti kako da rade. Nažalost, u ovom političkom ambijentu ne očekujem da možemo tako nešto usvojiti – navodi Forto.
Sa druge strane, privatni sektor u BiH ne čeka politiku. Direktor kompanije Bloomteq, Nedim Hadžić, ukazuje na veliki potencijal domaćih stručnjaka i preduzetnika koji samostalno razvijaju inovativna rješenja.
– Postoji veliki broj zaintrigiranih mladih inženjera, generalno poduzetnika koji razviju nešto u svom ličnom, personalnom angažmanu sa nekom manjom ekipom.
Imam jednog kolegu koji razvija svoj proizvod u sektor za medije. Pokušavamo da pomognemo novinarima da svoj istraživački dio posla rade mnogo brže i bolje, efikasnije – rekao je Hadžić.
Crna Gora uvodi prvu AI radnicu u javnu upravu
Crna Gora takođe pravi ozbiljne korake ka digitalnoj transformaciji. Crnogorske vlasti su krajem prošle godine predstavile svoju prvu AI radnicu, čime je virtuelni asistent zvanično postao dio tamošnje javne uprave.
Ministar javne uprave Crne Gore, Maraš Dukaj, poručio je da ovaj tehnološki iskorak donosi direktnu korist za cjelokupno društvo.
– Naglašavam da po prvi put u Crnoj Gori građani i privreda mogu dobiti informacije iz javne uprave odmah – izjavio je Dukaj.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.