Zvuk zveckanja kovanica u Švedskoj danas se gotovo i ne čuje, jer se gotovo sve plaća karticom – čak i sladoled na kiosku iza ugla.
Mnogi plaćaju digitalno, a većina direktno mobilnim telefonom, dok u brojnim prodavnicama stoje natpisi da ne primaju gotovinu. Ipak, situacija se dramatično mijenja jer od početka jula 2026. godine na snagu stupa novi zakon o gotovinskom plaćanju.
Nove zakonske odredbe obavezuju prodavnice prehrambene robe i apoteke da ponovo prihvataju novčanice i kovanice, što predstavlja ogroman zaokret u državi koja je važila za lidera u bezgotovinskom plaćanju.
Plaćanje mora biti moguće i bez interneta
Bjorn Erikson, stanovnik Stokholma koji se kroz svoju inicijativu već godinama zalaže za očuvanje gotovine, smatra da je trenutno stanje problem za potrošače.
– Mislim da bi potrošači sami trebalo da odlučuju. Ko želi da plaća digitalno, slobodno neka to čini. Ali mora da postoji mogućnost da se plati gotovinom, ako to neko želi – poručuje Erikson.
Prema riječima Elin Ritole iz Centralne banke Švedske, ovaj zakon dolazi u pravom trenutku.
– Zbog nove geopolitičke situacije gotovina je ponovo dobila na značaju. Riječ je o bezbjednosti, odnosno o tome da postoje načini plaćanja koji funkcionišu čak i ako, na primjer, dođe do prekida interneta ili snabdijevanja električnom energijom – objašnjava Ritola.
Vlada preporučuje građanima da drže keš kod kuće
Švedska vlada smatra da je gotovina važan dio priprema za krizne situacije. Državna uprava za civilnu zaštitu zvanično preporučuje da svaka odrasla osoba kod kuće ima oko 1.000 švedskih kruna u gotovini, što je približno 90 evra. U slučaju krize, taj iznos bio bi dovoljan za kupovinu osnovnih životnih potrepština.
Mnogi Šveđani danas nemaju ni toliko gotovine kod sebe jer godinama gotovo isključivo plaćaju karticama ili putem aplikacije Swish, nacionalnog sistema za elektronska plaćanja.
– Rekla bih da je Švedska zemlja čiji stanovnici imaju veoma pozitivan odnos prema tehnologiji. Mnogi su sa oduševljenjem prihvatili ta nova, praktična rješenja – kaže Ritola.
Veliki sajber napad pokazao sve rizike sistema
Potpuno oslanjanje na digitalno plaćanje nosi i ozbiljne bezbjednosne rizike. Šveđani su to najbolje osjetili 2021. godine, kada je nakon velikog sajber napada bilo potpuno blokirano oko 800 supermarketa širom zemlje, ostavljajući građane bez mogućnosti da kupe namirnice.
Erikson upozorava da gotovina nije važna samo zbog bezbjednosti i vanrednih okolnosti, već i zbog društvene uključenosti svih slojeva stanovništva.
– Mnogo je ljudi kojima digitalno plaćanje predstavlja problem, poput osoba sa invaliditetom i starijih građana – naglasio je on.
Za njega novi zakon predstavlja tek prvi, ali ključni korak u pravom smjeru, jer će u supermarketima i apotekama ponovo moći da plaća na tradicionalan način, prenosi B92.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.