Na Međunarodni dan pismenosti ne bi trebalo samo da govorimo o slovima, knjigama i školskim klupama. Trebalo bi da se zapitamo kakvo društvo gradimo ako čovjek zna da pročita rečenicu, ali ne zna da prepozna laž, manipulaciju i prevaru.
Pismenost je mnogo više od sposobnosti da napišemo svoje ime.
Ona je mogućnost da razumijemo ugovor koji potpisujemo, vijest koju čitamo, poruku koju dobijamo i odluku koju donosimo. Ona je sposobnost da razlikujemo činjenicu od izmišljotine, argument od propagande i istinu od lijepo upakovane laži.
U vremenu u kojem nam informacije stižu brže nego ikada, nepismen čovjek više nije samo onaj koji ne zna da čita i piše. Nepismen može biti i onaj koji čita sve, a ne razumije ništa.
Zato je borba za pismenost danas možda važnija nego ikada.
Jer čovjek koji ne razumije ono što potpisuje lako postaje žrtva.
Čovjek koji ne zna da provjeri informaciju lako postaje meta manipulacije.
Čovjek koji ne zna da izrazi svoje mišljenje lako ostaje bez glasa.
A društvo koje prestane da njeguje znanje postaje društvo kojim je lako upravljati.
Pismenost daje čovjeku glas. Znanje mu daje snagu. Kritičko razmišljanje daje mu slobodu.
Poseban izazov predstavljaju djeca i mladi. Njihov svijet više nije samo knjiga, škola i televizija. Njihov svijet su društvene mreže, kratki video-sadržaji, algoritmi, vještačka inteligencija i ogromna količina informacija koja svakog dana dolazi do njih.
Zato nije dovoljno da dijete naučimo da pročita tekst.
Moramo ga naučiti da postavi pitanje: Ko je ovo napisao? Zašto je napisano? Da li je tačno? Kome koristi?
To je pismenost 21. vijeka.
A onda dolazimo do možda najvažnije poruke ovog dana: nijedno dijete ne smije biti uskraćeno za znanje zato što je rođeno u siromašnoj porodici, maloj sredini ili zato što njegovi roditelji nemaju mogućnosti koje imaju drugi.
Škola mora biti mjesto u kojem se razlike smanjuju, a ne produbljuju.
Knjiga mora biti dostupna svakom djetetu.
Obrazovanje mora biti pravo, a ne privilegija.
Znanje ne smije biti luksuz.
Jer kada obrazujemo jedno dijete, ne mijenjamo samo njegov život. Mijenjamo porodicu, zajednicu i društvo koje će ono jednog dana graditi.
Zato Međunarodni dan pismenosti nije samo datum u kalendaru. To je podsjetnik da se za svako slovo, svaku pročitanu knjigu i svako postavljeno pitanje vrijedi boriti.
Jer čovjeku koji zna da čita možemo dati knjigu.
Ali čovjeku koji zna da misli dali smo nešto mnogo veće – slobodu.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.