Više od 170.000 stranica do sada tajne dokumentacije ponovo otvara pitanje šta su vlasti Njujorka znale o zagađenju nakon rušenja Svjetskog trgovačkog centra i kada su za to saznale.
U dokumentima se navode upozorenja o povišenim nivoima toksina, dok je javnost istovremeno uvjeravana da je vazduh bezbjedan.
Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani predstavio je dokumente na konferenciji za novinare u utorak.
– Kako godine prolaze i broj žrtava raste, sa cijenom 11. septembra suočavamo se svaki put kada prerano izgubimo još jednog Njujorčanina. Danas, gotovo 25 godina kasnije, više je ljudi umrlo od bolesti povezanih sa 11. septembrom nego u samom napadu – rekao je Mamdani, prenosi CNN.
Sve više ljudi obolijeva
U napadima je poginulo gotovo 3.000 ljudi, ali su hiljade drugih, među kojima i pripadnici hitnih službi koji su mjesecima radili na raščišćavanju ruševina, kasnije preminule od karcinoma i drugih bolesti povezanih sa izloženošću toksinima.
Prema podacima Memorijalnog centra 11. septembra, najmanje 140.000 ljudi iz svih 50 američkih saveznih država uključeno je u zdravstveni program World Trade Center.
Kod njih oko 49.000 dijagnostikovan je rak povezan sa posljedicama napada.
Mamdani je istakao da pravo na pomoć ima i veliki broj ljudi koji trenutno nisu obuhvaćeni programom, uključujući stanovnike okolnih područja koji nisu dobili potrebne informacije, kao i one koji više ne žive u Njujorku.
Kada je Kongres 2011. godine osnovao zdravstveni program, liječenje raka nije bilo obuhvaćeno. Ta bolest dodata je tek 2012. godine, nakon pritiska aktivista i studije koja je pokazala povećanu stopu obolijevanja među vatrogascima koji su radili na Ground Zerou, piše CNN.
Dokumenti pronađeni u 68 kutija
Objavljivanje dokumentacije rezultat je tužbe organizacije 9/11 Health Watch, koja je od grada sudskim putem tražila da materijale učini dostupnim javnosti.
Izvršni direktor organizacije Ben Čevat rekao je da dokumenti mogu ljudima pružiti dokaze potrebne za ostvarivanje savezne pomoći i podstaći nova istraživanja o zdravstvenim posljedicama napada.
– Gospodine gradonačelniče, želim vam zahvaliti što ste vi taj koji nakon 25 godina počinje odgovarati na pitanje: Šta je grad znao o opasnostima toksičnog oblaka na Ground Zerou i kada je to saznao? – rekao je Čevat obraćajući se Mamdaniju.
Dokumenti sadrže interne dopise u kojima su gradski zvaničnici još u oktobru i novembru 2001. godine upozoravali na rezultate testiranja.
Testiranja su redovno pokazivala povišene nivoe toksina, uključujući azbest i druge opasne hemikalije.
Upozorenja koja nisu pratila javna uvjeravanja
Dio dokumentacije pokazuje da je zabrinutost izrazio i američki kongresmen Džeri Nadler (Jerry Nadler).
On je u februaru 2002. godine poslao dopis kancelariji tadašnjeg gradonačelnika Njujorka Majkla Blumberga (Michael Bloomberg), u kojem je naveo da je Agencija za zaštitu životne sredine SAD (EPA) zanemarila odgovornost za praćenje kvaliteta vazduha u zatvorenim prostorima oko Ground Zeroa.
Nadler je upozorio i da je tadašnja šefica EPA Kristin Tod Vitman obmanula javnost izjavom da je vazduh „bezbjedan za disanje“.
Dokumenti pokazuju da je ta izjava data prije nego što je vlada sprovela bilo kakvo testiranje vazduha u zatvorenim prostorima.
Nadler je pisao i o nalazima naučnika sa Univerziteta Kalifornija u Dejvisu, koji su otkrili izuzetno visoke koncentracije ultrafinih čestica koje prodiru duboko u pluća.
Uprkos tome, tadašnji gradonačelnik Blumberg, koji je naslijedio Rudija Đulijanija (Rudy Giuliani), u februaru 2002. godine rekao je:
– Svaki sprovedeni test kaže da je kvalitet vazduha u prihvatljivim granicama. Mislim da neki ljudi u to jednostavno nikada neće povjerovati.
Blumbergov portparol u utorak nije želio da komentariše slučaj.
Bivša šefica EPA: Radili smo sa onim što smo znali
Kristin Tod Vitman u utorak je objavila saopštenje u kojem tvrdi da su njeni komentari o kvalitetu vazduha bili zasnovani isključivo na analizama naučnika EPA.
– EPA je u roku od nekoliko dana pokrenula veb-stranicu sa svim dostupnim podacima i redovno ih ažurirala kako bi sve bilo javno. Cilj je bio postići što veću transparentnost. Svi u EPA dali su sve od sebe sa informacijama, alatima i znanjem koje smo tada imali – navela je.
Dodala je da su zvaničnici EPA stalno naglašavali razliku između uslova na samom gradilištu i vazduha u ostatku grada, kao i da su upozoravali na rizike za radnike na Ground Zerou.
Vitman je istakla da EPA nije upravljala gradilištem, za šta je bio nadležan grad Njujork, niti je imala ovlašćenja da reguliše kvalitet vazduha u zatvorenim prostorima.
Grad razmatrao kako da ograniči odgovornost
Među objavljenim materijalima nalazi se i takozvani „Hardingov dopis“, upućen tadašnjem zamjeniku gradonačelnika Robertu Hardingu.
U njemu pravna služba procjenjuje da bi grad moglo tužiti oko 35.000 ljudi, a razmatraju se i načini za ograničavanje pravne odgovornosti grada.
– Velika je briga da će, ako ovi slučajevi dođu do suda, sudije i porote biti pristrasni u korist tužitelja, iako se čini da grad ima snažnu odbranu, te će stoga dodijeliti znatne odštete kako bi obeštetili pojedince za njihov gubitak – navodi se u dopisu.
Kao mogući razlozi za tužbe navedeno je da su zdravstvene preporuke navele ljude da se prebrzo vrate u to područje, što je moglo izazvati izlaganje toksinima ili emocionalnu štetu, odnosno da se vrate prekasno, što je moglo dovesti do ekonomskih poteškoća.
„Svi su znali“
– Ljudi su se razboljeli jer su vođe kojima su vjerovali lagali i govorili im da je bezbjedno udisati toksičan vazduh – rekao je Mamdani.
Na pitanje da li je višegodišnje odlaganje objavljivanja dokumenata bilo „zataškavanje“, odgovorio je:
– Ovdje se radilo o više gradskih administracija koje su odbijale objaviti dokumente koje su građani Njujorka zaslužili da vide.
Uz gradonačelnika su bili članovi porodica žrtava i Džon Stjuart, dugogodišnji aktivista za prava preživjelih.
– Otrova je bilo u vazduhu, na tlu, na prozorskim daskama, u vašim klima-uređajima, na vašim ljubimcima i odjeći, i tamo je ostao mjesecima. Svi su znali. Sada je potpuno jasno da je to znao i grad – poručio je Stjuart.
Među prisutnima je bila i Karen Klingon, čiji je brat Robert živio pet minuta od Svjetskog trgovinskog centra. Liječio se kroz zdravstveni program, a 2018. godine saznao je da ima tumor na mozgu. Preminuo je dvije godine kasnije.
– Mislim da nije nedostajalo samo transparentnosti, nego i obzira prema ljudima, što smatram veoma uznemirujućim – rekla je Klingon.
Zvaničnici su najavili da će dokumenti biti dostupni na internet portalu koji će omogućiti njihovu pretragu.
Dokumentacija je objavljena uoči 25. godišnjice napada 11. septembra, koja se obilježava ovog petka, nakon što je prošle godine pronađena u 68 kutija u jednom gradskom uredu.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.