Jedno naizgled slučajno zapažanje promijenilo je istoriju medicine. Dana 28. septembra 1928. godine, škotski ljekar i bakteriolog Aleksandar Fleming uočio je pojavu koja će nekoliko godina kasnije otvoriti vrata eri antibiotika – otkriven je penicilin.
Fleming je u svojoj laboratoriji primijetio da je plijesan koja je dospjela na jednu bakterijsku kulturu zaustavila rast bakterija u njenoj blizini. Umjesto da neobičnu pojavu zanemari, nastavio je da je proučava. Utvrdio je da plijesan proizvodi supstancu koja uništava određene bakterije, a toj supstanci dao je ime penicilin.
Iako Flemingovo otkriće nije odmah postalo lijek koji se masovno koristio, ono je postavilo temelje za razvoj antibiotika. Tokom narednih godina naučnici Howard Florey, Ernst Boris Chain i njihov tim razvili su metode za prečišćavanje i proizvodnju penicilina, čime je njegovo korišćenje u liječenju infekcija postalo stvarnost.
Penicilin je posebno važnu ulogu imao tokom Drugog svjetskog rata, kada je omogućio liječenje brojnih bakterijskih infekcija koje su ranije često bile smrtonosne.
Za otkriće i razvoj penicilina, Fleming, Florey i Chain dobili su Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1945. godine.
Ono što je počelo kao neobična promjena na laboratorijskoj posudi postalo je jedno od najvažnijih dostignuća moderne medicine. Penicilin nije samo promijenio način liječenja infekcija – otvorio je put čitavoj eri antibiotika i promijenio tok zdravstvene istorije.
Jedna plijesan, jedno zapažanje i jedno pitanje naučnika bili su dovoljni da počne revolucija koja je promijenila svijet.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

