Tužilaštvo BiH donijelo je odluku da neće provoditi istragu protiv Darka Ćuluma zbog postupaka povezanih s njegovim odlaskom sa čela SIPA i povratkom u MUP Republike Srpske.
Tokom provjera saslušani su visokopozicionirani službenici Agencije, a posebna pažnja posvećena je navodima o postupanju u vezi sa naredbom za hapšenje Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića.
Ćulum podnio ostavku nakon Dodikovog poziva
Darko Ćulum podnio je 18. marta 2025. godine pismenu ostavku na mjesto direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), navodeći lične razloge. Ostavka je uslijedila nakon poziva tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, piše Klix.
Već narednog dana Ćulum je podnio zahtjev za povratak na rad u MUP Republike Srpske.
Njegovi potezi doveli su do krivične prijave koju su podnijeli poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović i Jasmin Emrić. Oni su ga prijavili zbog sumnje na više krivičnih djela.
Međutim, Tužilaštvo BiH zaključilo je da ne postoje osnovi sumnje da je Ćulum počinio prijavljena krivična djela.
Šta je utvrđeno o njegovom odsustvu iz SIPA?
Tokom provjera saslušano je više visokopozicioniranih službenika SIPA, a analizirana je i obimna dokumentacija.
Prema navodima iz tužilačkog dokumenta, od 20. marta do 14. jula 2025. godine Ćulum nije dolazio na posao u SIPA, niti su mu za taj period isplaćivane plate i naknade iz radnog odnosa.
Tužilaštvo je utvrdilo i da rad Agencije tokom njegovog odsustva nije bio ugrožen. Ćulum je svoja ovlašćenja prenio na pomoćnika direktora Ernada Musića i savjetnike Novaka Mijovića i Vahidina Šahinpašića, piše Klix.
Na taj način, kako je navedeno u dokumentu, omogućeno je nesmetano funkcionisanje svih linija rada SIPA.
Svjedoci negirali opstrukcije u slučaju Dodik
Jedan od važnih dijelova provjera odnosio se na navode da je Ćulum opstruisao realizaciju naredbe za hapšenje Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića.
Prema iskazima svjedoka navedenim u dokumentu, Ćulum nije opstruisao postupanje po naredbi niti je neprimjereno uticao na njeno izvršavanje. Naredba je, kako se navodi, redovno proslijeđena na postupanje.
Svjedoci su negirali i tvrdnje da je Ćulum pozivao zaposlene srpske nacionalnosti da napuste radna mjesta. Prema njihovim iskazima, poručio im je da ostanu na svojim pozicijama i nastave da izvršavaju propisane obaveze.
Zašto Savjet ministara nije smijenio Ćuluma?
U dokumentu Tužilaštva BiH posebno se razmatra i pitanje Ćulumovog povratka na mjesto direktora SIPA, kao i mogućnosti njegovog razrješenja.
U iskazu predsjednika Nezavisnog odbora Enesa Obralije navedeno je da je to tijelo održalo sjednicu povodom Ćulumovog povratka, ali da nije imalo potrebnu većinu za donošenje zaključka kojim bi Savjetu ministara predložilo njegovu smjenu.
– Nesporno je utvrđeno iz iskaza svjedoka Enesa Obralije, predsjednika Nezavisnog odbora, da je Nezavisni odbor, povodom povratka Darka Ćuluma, održao sjednicu, i da prilikom zasjedanja nisu imali dovoljnu većinu za donošenje zaključka kojim se predlaže Savjetu ministara da smijeni Darka Ćuluma, iz kojih razloga Savjet ministara i nije moglo smijeniti Darka Ćuluma bez prijedloga Nezavisnog odbora kao ovlaštenog predlagača smjene, već je Savjet ministara moglo samo razriješiti Darka Ćuluma, što do donošenja ove tužilačke odluke nije učinjeno – navodi se u dokumentu.
Tužilaštvo ne vidi elemente krivičnih djela
U konačnom zaključku, Tužilaštvo BiH navelo je da u postupcima Darka Ćuluma nema elemenata prijavljenih krivičnih djela, niti je utvrđena svjesna namjera da naruši ustavni poredak ili nanese štetu državi.
Prema ocjeni Tužilaštva, radnje poput podnošenja zahtjeva za razrješenje i prenosa ovlašćenja ne predstavljaju nasilno rušenje vlasti, pokušaj otcjepljenja teritorije niti učešće u oružanoj pobuni.
Odlukom o neprovođenju istrage Tužilaštvo BiH zaključilo je postupanje po krivičnoj prijavi protiv Ćuluma, zasnovanoj na navodima o njegovom odlasku iz SIPA i postupanju tokom tog perioda.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.