Sama reč partija ušla je u toliko jezika na svetu da predstavlja univerzalni i internacionalni termin u savremenoj političkoj praksi i političkom rečniku. Koren reči je u latinskom jeziku (pars – deo) i već je postao prepoznatljiv da mu nisu potrebna dodatna objašnjenja.
Uzimajući savremeno značenje ovoga pojma partija se može definisati kao dobrovoljna, relativno trajna, politička organizacija čiji je cilj preuzimanje i vršenje državne vlasti, ili barem učešća u njoj ili stalan uticaj na nju radi zaštite i ostvarivanja određenih interesa u okviru jedne koncepcije o opštoj politici i zajedničkim interesima društva i svih činilaca koji ga određuju i čine.
Da bi jedna partija, bar u principu, imala sposobnosti i kapacitete da ostvari svoje proklamovane ciljeve, ona mora imati razvijena dva bitna konstitutivna elementa. Prvo, određeni program i drugo, određenu organizacionu strukturu. Program je izlaganje onoga što partija želi da ostvari pomoću stare ili nove strukture vlasti. Program služi za okupljanje političkih istomišljenika, odnosno svih onih koji imaju identične ili slične zajedničke stavove, ciljeve i ideale u politici, u pitanjima upravljanja opšte društvenim poslovima i sistemima.
Pored programa, svaka politička partija treba da ima definisanu, ustrojenu i efikasnu organizacionu strukturu. Ona predstavlja sistem organa preko kojih partija politički deluje i vrši svoju funkciju. Snažna infrastruktura političke partije predstavlja jedan od osnovnih uslova za njenu uspešnost. Uz strukturu posebno je vezana kategorija lojalnosti koja partiju čini uspešnim ili neuspešnim sistemom što se najbolje vidi po rezultatima na izborima svih nivoa.
Pored interesne osnove, političke partije mogu da se stvaraju i organizuju na nacionalnoj, regionalnoj ili verskoj osnovi. Ipak, najvažniji faktor koji pokreće ljude i društvene grupe su određeni interesi i mogućnost njihovog zadovoljavanja. Politička partija se organizuje sa osnovnim ciljem učešća ili potpunog preuzimanja vlasti i to je ono što je suštinski razlikuje od svih drugih oblika i vidova, do sada poznatih, društvenog i interesnog organizovanja.
Borba za vlast političkih partija ispoljava se svesnom akcijom kojom se obezbeđuju optimalni društveni uslovi za upravljanje institucijama sistema u kojima rade. Svaka politička partija ma kako bila razvijena ima svoju organizacionu strukturu, dakle predstavlja sistem organa među kojim postoji jasna podela nadležnosti, prava i obaveza. Što je, u određenom sistemu, veća uloga partija u političkim procesima, to je razvijenija i diferenciranija njihova organizaciona struktura.
Po stepenu vezanosti za partiju i po obliku učešća u njenoj aktivnosti, sastav jedne moderne političke partije može sa se sagleda i podeli u nekoliko koncentričnih krugova; a)najširi krug glasača i simpatizera koji nisu formalno učlanjeni u partiju b)osnovno partijsko članstvo koje ispunjava formalne uslove za pripadnost partijskoj organizaciji (prihvatanje partijskog programa, plaćanje članarine i učešće u radu partijskih struktura), v)uži krug partijskih aktivista koji se izdvaja iz mase članstva intenzivnijom aktivnošću i stalnijim angažovanjem u partijskom radu, g)partijski aparat sastavljen od izabranih članova partijskih foruma, d)partijsko rukovodstvo u užem smislu na samom vrhu organizacione piramide.
U ovim koncentričnim krugovima vrlo često se posebno izdvaja manja grupa funkcionera koja čini uže rukovodeće jezgro i to je ona mala grupa partijskih prvaka među kojima posebno mesto zauzima partijski vođa. U manje razvijenijim demokratijama i posebno u autokratskim sistemima gradi se neka vrsta kulta partijskog vođe koji se izražava u njegovoj nepromenljivosti što uvek ima za rezultat neefikasnost i nedemokratičnost u partiji kao političkoj organizaciji.
Postoje vrlo velike razlike u organizacionoj strukturi političkih partija u pogledu kvalitativnog i kvantitativnog odnosa i uloge užih i širih, perifernih i centralnih delova partijskog sistema. Ima partija sa relativno širokom osnovom birača i simpatizera ali sa ograničenim partijskim članstvom. To je slučaj sa kadrovskim partijama starijeg tipa koje su se zadovoljavale organizovanjem tankog sloja profesionalnih političara ali i sa malim brojem predstavnika u institucijama sistema.
Samo članstvo u političkoj partiji može da znači vrlo različit stepen stvarne angažovanosti u partijskom radu i aktivnosti. Kod kadrovskih partija krug partijskog članstva skoro da se poklapa sa krugom partijskih aktivista. Kod masovnih partija aktivisti čine obično mali procenat ukupnog partijskog članstva ali je njihov uticaj mnogo veći i proverljiviji od strane masovnih partijskih struktura.
Demokratičnost političke partije u najvećoj meri zavisi od karaktera veza koje postoje između nižih i viših, lokalnih i centralnih partijskih organa i foruma. Analize razvoja i organizacije političkih partija ukazuju na vrlo snažne tendencije birokratizacije partijskih organizacija. Ona se izražava u dva osnovna vida; prvo, sve veće koncentrisanje moći i prava odlučivanja u najužim vrhovima partijske hijerarhije i drugo, sve veći uticaj profesionalaca u partijskoj organizaciji na unutrašnji život i politiku partija.
Političke partije postoje i organizovane su u ogromnoj većini zemalja i političkih sistema. Mogu da budu autoritarne ili demokratske, težiti osvajanju vlasti bilo kroz izbore bilo revolucijom. Takođe mogu da predstavljaju ideologije levice, desnice ili centra, ili da u potpunosti osporavaju političku identifikaciju. Političke partije postale su toliko značajne za delovanje savremen politike da se njihova uloga i značaj vrlo često uzima zdravo za gotovo.
Iako ima mnogo određenja političke partije ona je u najkraćem je grupa ljudi koja je organizovana sa ciljem preuzimanja vlasti na izborima ili nekim drugim putem. One se vrlo često mešaju sa definicijom drugih društvenih grupa, interesnih grupa i društvenih pokreta ali postoje vrlo jasne razlike koje su izražene kroz četiri osnovna obeležja:
* cilj partija je da vrše vlast osvajanjem političkih položaja,
* partije su organizacije sa formalnim članstvom,
* partije se bave velikim brojem pitanja i problema društvenog života,
* partije su, u različitom stepenu, ujedinjene zajedničkim političkim preferencijama i opštim ideološkim identitetom.
U svakom slučaju bez obzira da li su važan instrument demokratije i demokratičnosti ili izvor tiranije i represija svih vidova i oblika, partije predstavljaju ključnu vezu između države i civilnog društva, odnosno između institucija vlasti i grupa i interesa koji deluju u bilo kom obliku organizovanja i funkcionisanja ljudskog društva.
***ZABRANJENO JE PREUZIMANJE CIJELOG TEKSTA BEZ DOZVOLE REDAKCIJE. TEKST SE MOŽE PREUZETI DJELIMIČNO, UZ NAVOĐENJE IZVORA SA LINKOM NA SAJT SRPSKACAFE. SVAKO DRUGO PREUZIMANJE SMATRAĆE SE ZLOUPOTREBOM I PODLIJEŽE POKRETANJU TUŽBE.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.