Praksa poslanika da se kandiduju na odborničkim listama u svojim gradovima nastaviće se i na ovogodišnjim lokalnim izborima, iako se već sada zna da se niko od njih sigurno neće odreći aktuelnog poslaničkog zarad novostečenog odborničkog mandata!
U glavnom gradu RS kao nosioce stranačkih lista za oktobarske izbore imamo poslanike Srđana Amidžića (SNSD) i potpredsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića (Uspješna Srpska). Na prethodnim izborima u istoj situaciji bio je Branislav Borenović (PDP), a ranijih godina smo širom RS imali priliku da na odborničkim listama vidimo i aktuelne ministre pa čak i premijera! Za one koji su zaboravili, današnji predsjednik RS, iako je bio u to vrijeme premijer, bio je nosilac liste SNSD-a za lokalne uzbore u Laktašima.
Međutim, sagovornici portala SrpskaCafe.com ističu da, iako je riječ o jednoj vrsti “legalne prevare”, isključivi krivci zbog čega se ovakva praksa ponavlja jesu građani koji ne kažnjavaju na izborima ovakve postupke.
Politički analitičar Ivana Marić ističe da ovakva praksa nije nezakonita, ali da nije ni moralna. Kandidovani poslanici već sada znaju da neće uzeti odborničke mandate i ovako dovode svoje birače u zabludu.
– Druga je stvar kod poslanika koji se bore za načelnička mjesta ili mjesta gradonačelnika kakav je slučaj sa aktuelnim poslanicima u NSRS Draganom Čavićem i Igorom Radojičićem, koji bi, ukoliko bi odnijeli pobjedu u oktobru, i preuzeli finkciju za koju su se kandidovali. Poslanici na odborničkim listama su, sa druge strane, trik za prikupljanje glasova i to ne bi trebalo da bude u redu prema građanima – ističe ona.
Ličnosti koje su politički poznatije, koje imaju zapaženije prezime, ističe Marićeva, doći će lakše do glasova a da pritom mnogi građani i ne znaju ili ne razumiju da ta osoba neće preuzeti funkciju za koju bi eventualno mogli biti izglasani.
– Zato je to legalna prevara građana. Građani često i ne znaju za koga glasaju jer će, umjesto aktuelnog poslanika kome su dali glas u gradsku skupštinu ući prvi član te stranke koji se nađe ispod linije. Bilo bi u redu da to glasači znaju, ali nažalost uglavnom nije tako – kaže naša sagovornica.
Ona dalje podsjeća da su ipak građani ti koji imaju mogućnost da ovakvu praksu promijene, kažnjavajući ovakve kandidate tako što ne bi glasali za njih ili bi kasnije vršili pritisak da izabrani poslanici preuzmu odborničke funkcije.
– Kada bi se birači zainteresovali, i političke stranke bi morale da biraju kandidate koji se namjeravaju zadržati na poziciji na koju budu izabrani. Ali pošto ni građani ne rade ništa po pitanju političkog opismenjavanja, vjerovatno će se ta praksa nastaviti jer stranke uvijek očekuju da će više glasova donijeti neka politički poznatija ličnost – zaključuje Marićeva.
Sociolog Ivan Šijaković ističe za portal SrpskaCafe.com da su prevara, obmana, manipulacija, zavaravanje i zbunjivanje legitimna a i legalna aktivnost političkih partija.
– Zapravo, demokratija počiva na prevari i manipulaciji: sve treba prikazati drugačijim nego što je u stvarnom životu, nekada mnogo ljepšim i boljim, a nekada mnogo ružnijim i lošijim. Političke partije su uske interesne grupe kojima je jedini cilj da izvuku neku korist za sebe iz svih aktivnosti koje preduzimaju. U takvoj aktivnosti pojedinci steknu različite vidove moći i obavezno se obogate. Partije su najbolji način da se građanski i narodni resursi (kolektivno dobro) prebace u privatne ruke – ističe on.
Dakle, navodi dalje Šijaković, ni u priči o poslanicima kao nosiocima odborničkih listi za lokalne izbore nema prevare birača, jer oni to očekuju, učestvuju u toj prevari, pristaju na nju, i njen su sastavni dio.
– Svega toga ne bi bilo da nije pristanka birača i građana. Svaki birač, simpatizer i pristalica političke partije bi to isto učinio (kao Amidžić, Stevandić, Borenović) samo kada bi mu se pružila prilika. To je tako svugdje u svijetu, nije samo naša specifičnost. To je tako od nastanka političkih partija, krajem 19. vijeka u Engleskoj – navodi naš sagovornik.
U Centralnoj izbornoj komisiji BiH tvrde da ne postoje zakonske prepreke za kandidovanje već izabranih funkcionera za lokalne izbore u BiH, ali naglašavaju da će u slučaju osvajanja mandata na opštinskom nivou morati da se opredijele da li će zadržati postojeću ili prihvatiti novu funkciju.
– Ako ne prihvate odbornički mandat, onda će on pripasti prvom kandidatu sa liste njihove stranke koji na izborima nije dobio dovoljnu podršku za ulazak u lokalnu skupštinu – kažu u CIK BiH.
Ognjen Tešić/SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.