SrpskaCafe istražuje: Ključna pitanja za politički opstanak SDS-a!

Pred SDS-om su burni dani! Ako ne želi unaprijed izgubiti i opšte izbore za dvije godine mora ekspresno djelovati i uvoditi radikalne promjene. A otvorenih pitanja je mnogo, od lidera stranke, katastrofalnog stanja u opštinskim odborima u Krajini do toga da li ostati vlast na nivou BiH i šta će biti platforma njihovog budućeg političkog djelovanja.

Nakon neformalnih razgovora sa mnogim funkcionerima ove stranke ali i samim članstvom, portal SrpskaCafe izdvaja goruća pitanja koja su pred SDS-om ukoliko želi da se iz izbornog debakla izvuče sa što manje posljedica.

Lider partije

Trenutno najaktuelnija dilema unutar, i dalje, najveće opozicione stranke u Srpskoj jeste da li njen desetogodišnji lider Mladen Bosić treba da ostane na trenutnoj poziciji ili da je prepusti nekom drugom.

Sponzorisano

Iako od preuzimanja rukovođenja strankom nije zabilježio niti jednu izbornu pobjedu (izuzev dobrog rezultata na lokalnim izborima 2012. godine), Bosića na čelu stranke i dalje želi da vidi veliki broj članova Glavnog odbora stranke. Prema saznanjima portala SrpskaCafe na njega se iz tih krugova vrši pritisak da ne daje ostavku, a da se odgovornost za izborni debakl prebaci na opštinske odbore.

Bosiću se u dosadašnjem radu kao najpozitivnije strane naglašavaju nekorumpiranost i to što iza sebe nema nikakvu aferu, te nekompromisni principi da se sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom ne može sarađivati. Takođe, iz stranke naglašavaju i da je možda i jedini koji je u mogućnosti SDS držati jedinstvenim, kako se ne bi pocijepao po regionalnim šavovima.

Međutim, sa druge strane, negativne stvari, koje su na kraju i prevagnule, jesu njegova neharizmatičnost, te neodlučnost, odugovlačenje i nespremnost da ide „u kost“ sa političkim protivnicima. Zamjeri mu se i što nije direktno stajao na „crtu“ i borio se za poziciju predsjednika RS ili člana Predsjedništva BiH 2014. godine ali i kadrovska politika i favorizovanje pojedinih političara „bez pokrića“.

Pojedine stranačke kolege kažu za njega da jednostavno nije političar za ovo podneblje, „da sve radi po propisima, o svemu beskrajno razmišlja, ne igra prljavo i ne zna da se nosi sa improvizacijama koje dolaze od strane Dodika“.

Ukoliko sutra na sjednici Glavnog odbora Bosić da ostavku otvara se novo pitanje, a to je ko bi trebao preuzeti stranku. Spominju se gradonačelnici Bijeljine i Teslića, Mićo Mićić i Milan Miličević te ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Mirko Šarović.

Mićić je u potpunosti isključio mogućnost da on naslijedi prvog čovjeka stranke, tako da bi se izbor najvjerovatnije vodio između Miličevića i Šarovića.

Šarović je prilično cijenjen među članstvom u stranci, za njega se ističe da je izuzetno sposoban te se navodi da bi on najlakše uspio izaći na kraj sa liderom SNSD-a. Sa druge strane, bojazan nosi to što bi uz sebe mogao ponijeti i „nasljeđe devedesetih“ i što u javnosti ne bi mogao biti predstavljen kao novo lice, koje je sranci u ovom trenutku toliko potrebno. Medijska neeksponiranost, sa druge strane, najveći je plus načelniku Teslića, koji takođe važi za sposobnog političara, koji je u posljednje vrijeme pridobio simpatije ogromnog broja stranačkih funkcionera i samog članstva.

Krajina

Iako je SDS na nedjeljnim izborima izgubio i pojedine opštine u kojima je vladao još od prvih višestranačkih izbora, funkcionisanje ove stranke u Krajini je u potpunosti drugačije pitanje.

Za razliku od ostalih regija, koje su izgubljene zbog niza, prije svega političkih, faktora, ali koje imaju čvrstu infrastrukturu koja stranku veoma brzo može oporaviti, očajan rezultat u Krajini je rezultat višegodišnjeg katastrofalnog vođenja stranke u gradovima ovog dijela Srpske.

Osim Kostajnice, SDS nije dobio načelnika niti u jednoj opštini sve do Teslića, a kao Savez za promjene uzeli su samo još Kotor Varoš. Ostatak regije je u potpunoj kontroli koalicije SNSD-DNS-SP.

Prirodno, najveći problem jesu gradovi, Banjaluka i Prijedor, u kojima ova stranka već čitavu deceniju ne može da ostvari gotovo nikakav značajniji rezultat jer su u apsolutnoj dominaciji protivničkog političkog bloka. Banjaluka je samo 2012. godine imala šansu da napravi preokret, jer je SNSD nakon dugogodišnje vladavine Dragoljuba Davidovića, kojem je uveliko bila opala popularnost, za kandidata isturio još manje omiljenog Slobodana Gavranovića. Priliku da kandidat NDP-a Dragan Čavić postane prvi čovjek grada spriječio je upravo SDS tako što je izašao sa svojim kandidatom, današnjim predsjednikom Ujedinjene Srpske i dijelom vladajuće koalicije Nenadom Stevandićem.

Nakon Stevandićevog odlaska iz stranke, članstvo banjalučkog SDS-a je kao problem za napredak u ovom gradu vidjelo u potpredsjedniku stranke Ognjenu Tadiću, ali rukovodstvo je ostalo gluvo na njihovo ukazivanje da Tadić svjesno razara Gradski odbor stranke u ovom gradu. Vrhunac je bio postavljanje Predraga Vulina za predsjednika GO, čovjeka koji je upamćen po katastrofalnom rezultatu prilikom njegovog prvog predsjednikovanja. Korak dalje je bila izborna lista, koja je u potpunosti marginalizovala kvalitetne ljude a u prvi plan stavila anonimuse i poslušnike. Nedjeljni krah je bio prirodan slijed događanja, a kako trenutno stanje govori, Vulin uopšte ne planira da se povuče te da će se za loš rezultat naći neki drugi razlozi.

Sa druge strane, odlazak Vulina ne bi ništa značio ukoliko Tadićev uticaj u SDS-u u ovom dijelu Srpske ne bi bio u potpunosti marginalizovan.

Državni nivo

Prirodno, i sam iznenađen razmjerama vlastite pobjede, Dodik je već u ponedjeljak nastavio spominjati dobro poznatu tezu da političari Saveza za promjene nisu legitimni predstavnici srpskog naroda u institucijama BiH. Iako uporedo spominje da SNSD nije zainteresovan da se vrati u državni nivo vlasti, ne propušta priliku da naglasi kako je volja naroda o tome ko je njihov pravi predstavnik rečena u nedjelju.

Dilema da li ostati u državnom nivou, kao nijednom od ulaska u vlast, je pred predstavnicima SDS-a. Iako većina tvrdi da se oko takvih pitanja pitaju isključivo stranci, lideri cjelokupnog SzP-a moraju vidjeti da li im ostanak u vlasti donosi više štete ili koristi. Izbori su pokazali, da im je trenutno donio samo štetu. Razočarenje naroda koji je mnogo očekivao od njihovog preuzimanja vlasti na nivou BiH je ogromno, jer osim ogromnih plata, uhljebljenja članstva, nije urađeno apsolutno ništa. Najviše se očekivalo na polju borbe protiv kriminala i korupcije, a naročito izvođenje Dodika pred „lice pravde“, koje je krajem prošle godine izgledalo prilično moguće, ali za sada ništa od toga. Ministar bezbijednosti Dragan Mektić problem je locirao u suspendovanom prvom državnom tužiocu Goranu Salihoviću, pa ostaje da se vidi da li će se nakon njegove smjene uraditi išta konkretno.

U strahu da se na tom polju neće ništa napraviti, mnogi su u stranci mišljenja da zajedničke institucije treba napustiti i usmjeriti na opšte izbore 2018. godine, koji će, ako ne bude radikalnih promjena, takođe biti izgubljeni.

Politika

Unutar SDS-a postoje, najmanje dva, u potpunosti suprostavljena viđenja buduće političke platforme ove stranke. Dok je jedna za opciju „vraćanja korijenima“ i nacionalnim temama, druga je za varijantu potpunog raskidanja sa prošlošću i usmjerenjem ka novim politikama. Koketiranje sa oba pravca, pokazalo se kao pogubno, te je u narednom periodu pred stranačkim funkcionerima da se odluče za pravac djelovanja. Posebno je važan odnos sa vlastima  Srbiji, koji je nakon dobrog početka vidno zahladio, sa vrhuncem u maju kada je premijer Srbije otvoreno stao uz Dodika prilikom održavanja protesta i kontramitinga.

Ognjen Tešić/SrpskaCafe

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.