Ekipa Srpskacafea bila je u Gradišci. Prohladno je, idealno za svinjokolj kod domaćina Marka. Tamo već vidimo uigran mješoviti tim mladih i malo starijih momaka. Pozdraviše nas, pinuše po rakiju i naložiše vatru. Griju nekakvo kazanče sa vodom…
Nije dugo prošlo i Ratko je uzviknuo: “Vrijeme je, voda vri…” I za tren oka, četvorica najiskusnijih su ušli u svinjac, izvadili jednog ranjenika i brzo mu skratili muke.
– Koliko sam svinja zaklao ne bih znao reći. Godišnje ih zakoljem jedno 15, 16. Ma zanimam se ja time već 30 godina, pa vi računajte – rekao je Ratko za naš portal, dok je domaćin Marko polivao kezme od preko 160 kilograma ključalom vodom. Naravno, dešavalo se šurenje, pa skidanje čekinja ili brijanje napravom zvanom „zvono“.
– U zdravlju i veselju ih pojeli, dogodine bolje zaklali – nazdravljao je Marko.
Nakon toga, uslijedilo je podizanje krmka na čengele, dodatno skidanje preostalih dlaka brenerom, odsijecanje glavuše i neizbježni „carski rez“, koji je ranjeniku ispraznio utrobu.
– E ovo je dijafragma. To ide veterinaru da se provjeri da li je krme zaraženo trihinelom. Ove godine u Gradišci nije bilo trihineloze, a nadamo se da je neće ni biti – rekao je Ratko dok je sa Zoranom uz pomoć testere i sjekire tranžirao svinju na dvije polutke.
Uskoro je na isti način zaklan i obrađen još jedan ranjenik, koji je imao gotovo jednako kilograma.
– Pedesete su bile prave gladne godine. Eh, da je nama tada bilo krme… Ma jeli smo suve kukuruze, a da u nju zamiješaš malo ječma, ‘šenice ili raži bio je pravi luksuz. U proteklom ratu bar je bilo hrane. Mogao si jesti, a u onom ništa – posvjedočio je sedamdesetosmogodišnji deda Savo.
Zoran je rekao da se od cijelog krmeta nakon klanja može iskoristiti oko 70 odsto, a onda je počeo da priča o tome kako se prave čvarci…
– Masni dijelovi, izrezani na kockice se ubace u kazan sa malo vode ili masti. To se onda topi dok se ne istopi. Mast se na kraju vadi, a čvarci se još malo uprže sa mlijekom sve dok ne dobiju lijepu boju. Onda se vade na papirnu podlogu da se okapaju, nakon čega se sole po želji – objasnio je Zoran.
On je rekao da dio mesa ide u zamrzivač, a dio, u koji spada i slanina, ostavlja se za sušenje.
Veterinar je javio domaćinu da je meso ispravno.
– Živjeli mi, dušmani otanjili – nazdravio nam je Ratko dok smo se opraštali, usput grickajući svježe upržene čvarke.
Baš Ratko je rekao da se popularni duvan čvarci, kojima presovanjem izvade svu dušu, ne mogu porediti sa onim običnima. Čini se da je u čvarcima spas!
M. Čabarkapa
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.