Građani BiH još najmanje pola godine ne mogu da računaju na pojeftinjenje lijekova u apotekama, iako je bilo obećanja da će cijene biti nivelisane u februaru.
To znači da pacijenti u Srpskoj i Federaciji BiH neke lijekove i dalje plaćaju višestruko skuplje, nego što je to, na primjer, slučaj u Srbiji.
Primjera radi, “Plavix” koji se korsiti za sprečavanje zgrušavanja krvi i nastanak tromboze kod nas košta oko 35 KM, a u Srbiji 600 dinara ili dest KM. S druge strane, cijena “Roxere” – lijeka za smanjenje holesterola, na bh. tržištu iznosi oko 25 KM, dok u apotekama u Srbiji košta oko deste KM.
S druge strane, pojedini antibiotici širokog spektra u BiH su i do pet puta skuplji nego u Srbiji, što je slučaj i sa mnogim drugim lijekovima.
Međutim, kao i u okruženju, građani BiH u najvećoj mjeri obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, s tom razlikom što identične medikamente za njihovo liječenje moraju da plaćaju i po tri puta skuplje od pacijenata u Srbiji.
Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva (ALM) BiH poručuju da bi tome mogao da dođe kraj u drogoj polovini godine.
– Pravilnik kojim se cijene regulišu, stupio je na snagu u januaru ove godine. Međutim, njime su definisani i rokovi u kojima se nosioci dozvola trebaju prilagoditi novim cijenama. Iz navedenih razloga do pojeftinjenja nije došlo odmah nakon stupanja na snagu pravilnika.
Dakle, u drugoj polovini godine očekujemo da će cijene lijekova na tržištu BiH – kaže za naš portal direktor ove agencije dr Aleksandar Zolak.
On naglašava da u BiH nisu svi lijekovi višestruko skuplji, te da – za one koji jesu, postoji više razloga.
– Kao prvo, u cijenu lijeka je uključeno više stavki, a to su proizvođačka cijena, veleprodajna
Prednjače kardiovaskularne bolesti
Tokom 2015. godine najviše novca je izdvojeno za lijekove za kardiovaskularni sistem – 20,12 odsto od ukupnog prometa. Slijede lijekovi za alimentarni trakt i metabolizam – 16,35 odsto i za nervni sistem – 12,76 odsto. Iza njih su lijekovi iz grupe antineoplastika i imunomodulatora – 11,45 odsto, lijekovi za krv i krvotvorne organe, za respiratorni system…
– Što se tiče redoslijeda prometa lijekova za pojedine grupe bolesti, on se nije značajno mijenjao prethodnih godina, posebno kad je riječ o prvih nekoliko grupa. Njihov pojedinačni promet srazmjerno raste sa ukupnim prometom lijekova, tako da poslednjih godina, u gotovo istoj mjeri, procentualno učestvuju u prometu – kaže dr Zolak.
marža, maloprodajna marža, PDV. U Srbiji je PDV niži i iznosi deset KM, a niža je i maloprodajna marža. Ovo su dva osnovna razloga zbog kojih su i cijene lijekova u apotekama u Srbiji niže nego u BiH. Ujedno, tržište Srbije je veće od tržišta BiH, što je takođe jedan od pratećih razloga – objašnjava dr Zolak.
Dodaje da će u BiH pojeftiniti svi lijekovi, osim onih čiji je režim izdavanja “lijek se izdaje bez ljekarskog recepta”.
– Cijene lijekova na tržištu BiH nivelisaće se u odnosu na cijene lijekova u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Međutim, zbog pomenutih razloga, cijene u BiH ne mogu biti iste kao u Srbiji – kaže dr Zolak.
Kako je pokazala analiza ALM, pojeftinjenjem bi se uštedilo oko deset odsto od ukupnog godišnjeg prometa lijekova.
– Tržište lijekova je u 2015. godini vrijedilo 590 miliona. Imajući u vidu da lijekovi sa režimom izdavanja “lijek se izdaje bez ljekarskog recepta” nisu predmet pomenutog podzakonskog akta, procjenjena ušteda je 50 miliona KM – ističe on.
Međutim, mnogi građani Srpske i BiH će, dok ne dođe do željno očekivanog pojeftinjenja, i dalje gledati da, kad god budu u prilici, lijekove kupuje u Srbiji.
Nikola V. iz Banjaluke, koji zbog zapušenja vratne arterije mora da koristi terapiju, kaže da već dvije godine lijekove kupuje u Srbiji.
– Zaista mi nije jasno da identičan lijek može da bude toliko jeftiniji u Srbiji. Razumio bih da je jeftiniji 20 do 30 odsto, ali tri puta – to je zaista van pameti?! Zato lijekove nabavljam u Srbiji, a tako rade i mnogi moji prijatelji i poznanici. Lijekovi su u BiH postali pravi – ističe naš sagovornik.
A posebno su luksuz za penzionere koji mjesečno, u prosjeku, životare sa oko 350 KM, od čega pojedinci za lijekove moraju da izdvoje i po skoro pola penzije.
– Imam problema sa srcem i astmom, pa moram da pijem nekoliko lijekova. Dok ih kupim, ostane mi taman za hljeba. Ovo je bruka i sramota! Lijekovi su trebali davno da pojeftine. Svi samo nešto pričaju i obećavaju, a mi ih i dalje papreno plaćamo – kaže jedan penzioner, koji je zamolio da mu ne otkrivamo identitet.
Andrijana Pisarević
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.