Prije nego što je Međunarodni dan žena 8. mart postao praznik cvijeća, parfema i skupih poklona uopšte, bio je simbol sjećanja na borbu za ženska prava!
To je praznik političkih, ekonomskih i društvenih dostignuća žena, zasnovan na borbi za njihovu ravnopravnost u društvu.
Ozbiljna se borba vodila prije nego što je 8. mart postao ono što je nekada bio. Mnogo je žena krv prolilo da bi se cijela priča svela na buket cvijeća ili skupi parfem. Predstavljao je dan borbe, dan izlaska iz patrijarhalnih okvira koja je žene vijekovima tretirala kao građane drugog reda.
Ideju koja je po prvi put, bez diskriminacije, oba pola tretirala kao jednako važna ljudska bića, žene su ostvarile borbom protiv nejednakosti, seksizma i drugih nepravdi koje su proizlazile iz neravnopravnosti polova. Sva prava koja žene danas imaju, nisu bila jednostavno data, za njih su se morale izboriti.
Iz Gender centra – Centra za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Republike Srpske su istakli da 8. mart ne predstavlja praznik darivanja, već dan kada se svi trebamo kritički osvrnuti na ostvarena i neostvarena prava žena, posebno u oblasti porodičnog nasilja, rodno zasnovanog nasilja i ekonomske nejednakosti.
– Važno je naglasiti da su žene i dalje onemogućene i diskriminisane, najčešće u oblastima rada i zapošljavanja, pristupa ekonomskim resursima, učešća u javnom i političkom životu. Poseban problem, koji višestruko utiče na jednaka prava i jednake mogućnosti žena i
SrpskaCafe i Didako vas nagrađuju!
SrpskaCafe i parfimerija Didako vas nagrađuju poklon vaučerom od 50 KM. Sve što treba da učinite jeste da podijelite ovu priču na vašem zidu i u komentaru odgovorite na naše pitanje: Kada je obilježen prvi Dan žena? Srećno!
djevojčica jeste nasilje koje doživljavaju u porodicama. Ovo je globalni problem koji pogađa sve žene svijeta, prevazilazi granice država, kultura i društvenih uređenja i dešava se svakodnevno – rekli su iz Gender centra i dodali da se ove godine 8. mart – Međunarodni dan žena na svjetskom nivou obilježava pod sloganom „Budite smjele za promjene“.
Kako je sve počelo?
U početku se dan nazivao “Međunarodni dan radnih žena”, a obilježavao se kao socijalistički politički događaj dok sa vremenom dan je postao dio kulture mnogih zemalja, prije svega u Istočnoj Evropi, Rusiji i zemljama bivšeg socijalističkog bloka.
Ideja da se ovaj praznik obilježava pojavila se početkom 20. vijeka, u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uslova.
Države na Zapadu su Dan žena uglavnom prestale da obilježavaju 1930-ih godina, dijelom i zato što su ga povezivale sa komunizmom. Međutim, feministkinje su ponovo počele da ga slave šezdesetih godina. Za Međunarodnu godinu žene proglašena je 1975. godina. Tada su Ujedinjene nacije počele zvanično da obilježavaju Međunarodni dan žena.
Dan žena se obilježava kao uspomena na požar u tekstilnoj fabrici “Triangle Shirtwaist”, koji se dogodio u Njujorku 1911. godine. Toga dana poginulo je preko 140 žena.
Prve javne demonstracije žena zaposlenih u industriji odjeće i tekstila dogodile su se 8. marta 1857. u Njujorku. Tekstilne radnice su protestvovale zbog loših radnih uslova i niskih plata. Demonstrante je rastjerala policija, a dva mjeseca kasnije, te iste žene su osnovale sindikat.
Protesti na 8. marta su se događali i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine, kada je 15 000 žena marširalo kroz Njujork tražeći kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa. Prva međunarodna ženska konferencija održana je u Kopenhagenu 1910. godine u organizaciji Socijalističke Internacionale. Praznik je ustanovljen na prijedlog slavne njemačke političarke i borca za ljudska prava Klare Cetkin. Već iduće godine, 18.marta1911.godine, Dan žena je obilježen u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švajcarskoj. Cijelom tadašnjom Austro-Ugarskom organizovano je čak 300 demonstracija. U Beču su žene masovno izašle na ulice i nosile transparente koji odaju počast žrtvama Pariske Komune.
Prvi Dan žena se slavio 28. februara 1909. u SAD povodom deklaracije koju je donijela Socijalistička partija Amerike. U Sankt Petersburgu 1913. žene su proslavile ovaj dan zadnje nedelje u februaru prema julijanskom kalendaru. Godine 1917. obilježen je kao “Dan Žena”, a psoljednja nedjelja u februaru bila je tada, prema gregorijanskom kalendaru 8. mart. Tada je izbila i “Februarska revolucija”.
Odmah nakon Oktobarske revolucije iste godine, Aleksandra Kolontai zatražila je od Lenjina da se službeno uvede “Dan Žena” što je i učinjeno.
Kada je dan kasnije postao i praznik, sovjetske vlasti dale su proglas u kojem je stajalo:
“Praznik se proglašava u ime izvanrednih podviga sovjetskih žena u izgradnji komunističkog društva, u ime njihove odbrane otadžbine za vrijeme Velikog Patriotskog Rata (Drugi svjetski rat), njihovog herojstva i nesebičnosti na fronti i u pozadini. Dan se takođe proglašava u ime doprinosa žena u jačanju prijateljstva među ljudima i u ime njihove borbe za mir”.
Iako će nam danas ovaj praznik proči u znaku cvijeća, parfema i najljepših želja, ne možemo da ne primijetimo da se, sa godinama, pomalo gubi osnovni značaj 8. marta.
Možda je najbolje poslušati savjet pjesnika i pjevača Leonarda Koena. On je otprilike rekao da žene polako preuzimaju stvar i da tako treba i da bude. Neka lijepo prihvate i vode ovaj svijet, jer im ionako leži taj posao, a muškarci da se posvete muškim poslovima.
Svim pripadnicama ljepšeg pola redakcija portala SrpskaCafe želi srećan praznik.
Redakcija SrpskaCafe-a
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.