Infopunkt

Od sirotinje u BiH, kvalitetnije se hrane čak i – psi!


Pored jeftinih mesnih prerađevina čiji (ne)kvalitet potvrđuje i njihova cijena koja je često niža od cijene pseće hrane, građani bi trebali da povuku ručnu i kad je riječ o pretjeranoj konzumaciji hljeba i raznih vrsta tjestenina.

Stručnjaci upozoravaju da hronično visok unos skroba, kojeg ubjedljivo najviše ima u zrnevlju žitarica, između ostalog dovodi do povišenog šećera u krvi, kardiovaskularnih bolesti, prekomjerne tjelesne težine, pa čak i raka.

– Koliko god je opasno u pretjeranim količinama jesti suhomesnate proizvode i crveno meso, nezdravo je prekomjerno konzumirati hljeb i tjesteninu. Ishrana, naime, mora da bude izbalansirana i raznovrsna, uz redovan unos voća i povrća – savjetuju doktori.

Prerada: Kilogram mesa – 100 grama hemije!

MesoDok stručnjaci SZO tvrde da 50 grama prerađevina dnevno povećava šansu za obolijevanje od raka crijeva za 18 odsto, nutricionisti su izračunali da na kilogram mesa ide oko 100 grama hemije.

– To su emulgatori, aditivi, pojačivači ukusa, boje i mirisa. Kroz mesne prerađevine u organizam unosimo mnogo hemije koja nas uništava. Oni koji ga vole, treba da jedu meso čije je porijeklo poznato. Pored rizika od pretjeranog korišćenja crvenog mesa, poznato je da se, prvenstveno živina, tovi steroidima, što je takođe opasno – upozoravaju nutricionisti.

Međutim, zbog nedostatka para za neke kvalitetnije namirnice, već odavno smo apsolutni rekorderi po potrošnji jeftine i prilično “site” hrane, pa apetit, pored jeftinih prerađevina od mesa, uglavnom zadovoljavamo hljebom, makaronama, krompirom.

To potvrđuju i istraživanja renomiranih svjetskih institucija, prema kojima stanovnik BiH u prosjeku godišnje pojede 110 kilograma, a građanin EU tek 35 kilograma hljeba.

Da zlo bude veće, usljed neimaštine nemilice jedemo i prejeftine i nekvalitetne mesne prerađevine, te meso iz uvoza kojem se često ne zna ni zemlja porijekla, ni godina proizvodnje.

Na tržište BiH godišnje bude uvezeno skoro 17 000 tona mesa za preradu i klaoničkih proizvoda, ukupne vrijednosti oko 38 miliona KM.

Nije teško izračunati da kilogram u prosjeku košta tek nešto više od dvije KM, a riječ je o masi samljevenih pilećih krilca, nogu, kože i kostiju, te salu, koži, potrbušinama i iznutricama svinja i goveda.

Riječ je o “mesu” koje u Evropi ne prerađuju, a koje u BiH završi u tonama viršli, kobasica, salama, pljeskavica.

Domaći poljoprivrednici tvrde da nam najveća opasnost prijeti upravo od prerađevina koje se prave od mesa kojima u Evropi ne hrane ni pse.

Poručuju da je skandalozno da je na našem tržištu, na primjer, skuplji kilogram pseće hrane nego parizera koji se može kupiti za tri KM. To je, upozoravaju oni, najbolja potvrda da jedemo nešto za što niko ne zna ni kakvog je sastava, ni koje starosti.

meso– U mašinski iskoštenom mesu iz uvoza definitivno ima svega, osim pravog, svježeg i kvalitetnog mesa. Riječ je o masi samljevenih otpadaka, duboko zaleđenoj, koja se poslije upotrebljava za pravljenje kobasica, salama, hrenovki! Bolje je neku namirnicu platiti i malo skuplje, ali biti siguran da nije zaražena nikakvom bakterijom ili štetnim dodatkom – naglašavaju oni.

Međutim, da bi ovo “meso” bilo prerađeno u nešto što kako-tako može da se jede, mora biti “osvježeno” aditivima i emulgatorima, što je posebno opasno po zdravlje ljudi.
I razvijena Evropa upozorava na kancerogenost mesnih prerađevina, pa ne smijemo ni razmišljati o tome koliko je ugroženo zdravlje naših građana, s obzirom na to šta jedemo.

A studija Svjetske zdravstvene organizacija (SZO) potvrdila je da mesne prerađevine i crveno meso izazivaju rak!

Koliko su u SZO zabrinuti rezultatima pomenutog istraživanja, svjedoče i njihova upozorenja da su suhomesnati proizvodi i crveno meso jednako opasna kao i na primjer, alkohol i cigarete, te izloženost organizma azbestu ili arsenu?!

I ljekari upozoravaju da je konzumacija mesnih prerađevina jedan od faktora rizika za nastanka raznih vrsta karcinoma, u prvom redu raka debelog crijeva.

Zvanična statistika pokazuje da su od ovog karcinoma tokom 2014. godine preminule 373 osobe, što znači da u Srpskoj svakog dana rak debelog crijeva u prosjeku odnese po jedan život.

Meso uvozimo i iz Afrike

Pored evropskih država koje su najveći izvoznici govedine i svinjetine u BiH, na naše tržište meso i mesne prerađevine stižu i iz Amerike, Afrike, Australije…

Domaći proizvođači upozoravaju da je riječ o proizvodima izuzetno sumnjivog kvaliteta koje, zbog niske cijene, prerađivači i građani ipak masovno kupuju.

Primjera radi, lane je iz Argentine uvezeno 216 tona mesa, ukupne vrijednosti skoro 852 000 KM, što znači da je kilogram u prosjeku koštao oko četiri KM. Iz Maroka je uvezeno 408 tona prerađevina od mesa, ukupne vrijednosti 2,4 miliona KM. Kilogram ovih prerađevina košta oko 5 KM, kolika je otprilike i cijena kilograma pseće hrane u BiH.

Andrijana Pisarević

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Da li će naglo zahlađenje i snijeg negativno uticati na pčelarstvo?

SB

Derbi završen trijumfom Crvene zvezde

SB

Cicipas prejak za Lajovića

SB

Novo iznenađenje: Pripremite se za snijeg večeras

SB

Pet decenija Sportske dvorane “Borik”! (FOTO/VIDEO)

SB

Vremenska prognoza: Sutra kiša, na planinama snijeg

SB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više