Izdvajamo

U Njemačkoj živi više od milion ljudi iz bivše Jugoslavije


Stanovništvo iz bivše Jugoslavije predstavlja drugu grupu stranaca koji žive u Njemačkoj po brojnosti, odmah nakon onih iz Turske, pokazuju statistički podaci Saveznog zavoda za statistiku Njemačke.

Prema tim podacima, vrhunac doseljavanja iz bivše Jugoslavije desio se u periodu 1995-1996. godina, da bi taj broj do 2011. opadao, nakon što je Njemačka ciljanim politikama pokušala da vrati te ljude iz Njemačke u njihove matične zemlje. Većina ih se iselila u Sjedinjene Države i Kanadu, dok se dio vratio na Balkan.

Međutim, od 2011. godine, nakon dramatične promjene njemačke politike, koja je iz demografskih razloga ponovo počela da podstiče politiku doseljavanja u Njemačku, dolazi ponovo do dramatičnog rasta doseljavanja iz zemalja bivše Jugoslavije.

Prema grafičkom prikazu njemačkog zavoda, vidi se da se radi o najvećem rastu u istoriji doseljavanja građana iz bivšeg jugoslovenskog područja. U samo četiri godine broj “eksJugoslovena” povećan je sa gotovo 900 000 na 1 180 000 ljudi.

Sponzorisano

Kada su u pitanju građani BiH koji žive u Njemačkoj, a nisu se odrekli bh. pasoša, njih je u toj zemlji prošle godine živjelo 172 560, od čega se 90 390 odnosi na muškarce. Ukupno gledano, više od 55 odsto otpada na žene, dok ih je oko 45 odsto u dobi između 20 i 45 godina.

Državljana Srbije je 2016. godine bilo 223 100, a godinu dana ranije 230 472. Smanjenje broja može se objasniti time što je dio njih vjerovatno preuzeo njemačko državljanstvo. Iako je, apsolutno gledano, više građana Srbije od građana BiH, u odnosu na broj stanovništva iseljenih građana BiH je znatno više, ako računamo po glavi stanovnika.

Pedantna njemačka statistika građane BiH podijelila je i po starosnim grupama, pa iz tih podataka vidimo da je u datom periodu u Njemačkoj živjelo 3 415 beba iz BiH, dok je tinejdžera oko 20 000. Kada se radi o stanovništvu u najproduktivnijim godinama, u periodu od 20 do 45 godina, riječ je o 77 755 ljudi, dok njih oko 49 000 ima između 45 i 65 godina. Penzionera iz BiH u Njemačkoj je oko 14 000, a njih desetoro je starije od 95 godina.

Ipak, većina stručnjaka slaže se da ovi podaci ne obuhvataju kompletan broj, s obzirom na to da ima i ljudi koji u Njemačkoj rade na crno i koji se ne registruju kod zvaničnih institucija.

Hasan Šehović, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH, kaže da su i sami zabilježili podatke koji potvrđuju da je u posljednjih nekoliko godina trend iseljavanja iz BiH povećan, a da su razlozi prevashodno ekonomske prirode.

– Posebno zabrinjavajuće je to da se tu radi, pored mladih obrazovanih, i o radnicima koji bi trebalo najviše da doprinesu ekonomskom razvoju BiH, a upravo je oni najviše napuštaju. Svi ti ljudi traže posao i perspektivu, a u BiH, nažalost, posla nema. Kad je takva situacija, iseljavanje je neminovno – kaže on.

On je podsjetio na podatak Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH da je 90 000 ljudi u posljednje dvije godine napustilo BiH.

– Prema našim evidencijama, oko 80 odsto njih je u Njemačkoj i Austriji, gdje ima mnogo naših ljudi koji im pomažu da se tamo lakše snađu – istakao je Šehović.

Pored ekonomskih razloga, kao razlog iseljavanja Šehović posebno ističe političke tenzije koje su, kako kaže, prisutne na cijelom Balkanu.

– Kad bi došlo do smanjenja tih tenzija, posebno među političarima, stvorila bi se zdravija klima da strani investitori više dolaze i tako otvore nova radna mjesta – zaključio je on.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

Brat Nikole Jokića bi mogao na robiju

SB

Evo koga Banjalučani žele za gradonačelnika (VIDEO)

SB

Banjaluka: Julska povećana subvencija za privatne vrtiće biće isplaćena početkom avgusta

SB

U junu cijene u BiH niže za pola procenta

M B

UNA TV saopštila: Prinuđeni smo na zatvaranje UNA TV u BiH, zbog sankcija više od 80 medijskih radnika ostaje bez posla

SB

Drinić poslao podršku proslavljenoj košarkašici: Držim palčeve Saši Čađo (FOTO)

SB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više