Koga država treba štititi? Javni interes i pravo građana na gledanje utakmica, ili onaj u službi kapitala, pa da prava na utakmice koje svi žele da gledaju, neko drži zaključane u ladici?
Postoje li i gdje su granice prava na kupovinu nečega što je od javnog značaja? Da li je to pravo iznad prava javnosti?
Upravo ova pitanja danas su goruća u BiH. Dvije trećine domaćinstava u BiH ima crne ekrane za vrijeme utakmica košarkaškog prvenstva Evrope, zato što su operateri morali zatamnjivati ove sadržaje.
Pravo na informaciju, odnosno praćenje sportskih i drugih događaja uživo zagarantovano je po Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 10), kao i ono da se javnosti omogući praćenje događaja od javnog interesa, što je regulisano Evropskom direktivom 2010/13EU.
Takođe, javnost ima pravo na pristup javnim događajima koje garantuje Evropska pogodba o prekograničnom emitovanju, kao i povelja Ujedinjenih nacija, koja je dio međunarodnog prava čija je potpisnica BiH, i koje je jače od domaćeg zakonodavstva.
Ovi dokumenti garantuju da građani BiH imaju neotuđiva prava na praćenje utakmica Eurobasketa, zato što su ovo događaji od javnog značaja. Takođe, građani imaju i neotuđivo pravo da dobiju informaciju prenosom uživo – u realnom vremenu kako se odvija sportski događaj.
Na drugoj strani postoji pravo na slobodan protok kapitala. Kompanija “United media” iz Luksemburga kupila je prava na prenos utakmica Eurobasketa u BiH, što je potpuno u redu i u skladu sa direktivama o slobodnoj trgovini. Međutim, kada je ta ista “United media” odlučila da zemaljska prava ne proda zemaljskim televizijama u BiH i zaključala ih, većina stanovnika BiH je dobila crne ekrane usljed čega je došlo i do kršenja prava na zaštitu javnog interesa.
Pojedinačni slučajevi prenosa do kojih je došlo “prelijevanjem signala” iz Hrvatske i Srbije, zbog čega je dio građana imao pristup prenosima, doveli su do toga da je reagovao Opštinski sud u Sarajevu i zabranio emitovanje i onoga što je slobodno prešlo preko granice, kako bi zaštitili prava na teritoriji BiH, gdje ih neko nije htio učiniti dostupnim javnosti.
Šta je primarnije i šta je u ovom slučaju država trebala štititi? Ekskluzivno pravo firme iz Luksemburga za područje BiH ili pravo građana na pristup javnom događaju koji bi po uobičajenom toku stvari njima bio na raspolaganju ukoliko sud ne bi naložio da se praćenje tih događaja onemogući?
U praksi se baš to dogodilo, da je Opštinski sud u Sarajevu naredio operaterima u Republici Srpskoj i FBiH, da onemoguće građanima gledanje utakmice na Radio televiziji Hrvatske i Radio televiziji Srbije čiji se signal prelijeva u BiH. U ovom slučaju sud je stavio interese privatne kompanije ispred interesa javnosti. Da li je pravilna ta odluka suda?
Za lakše razumjevanje navešćemo jednostavan primjer:
Uzmimo za primer dvije rijeke koje iz Srbije ili Hrvatske ulaze u BiH i građani nesmetano koriste vodu iz nje putem cjevovoda (operatera) koji građanima ne naplaćuju vodu, nego samo korišćenje cjevovoda. Vodu te rijeke nastale u međunarodnom prostoru kupi “United media”, kompanija iz Luksemburga, (za period od 1. 9. 2017. do 17. 9.2017. godine) čime će ona ekskluzivno prodavati tu vodu građanima BiH putem svojih cjevovoda kojih uopšte nema u cijeloj državi, odnosno kojima može pokriti tek trećinu države.
Ta kompanija naredi vodovodima (operaterima) da ne dozvole građanima upotrebu te vode iako je godinama nesmetano dolazila do građana, zato što je “United media” od nadležne agencije kupila prava na korišćenje od 1. do 17. septembra. To dovodi do situacije da dvije trećine domaćinstava ostaju žedna ako se cjevovodi zatvore. Opštinski sud u Sarajevu naređuje upravo to – da se cjevovodi zatvore kako bi zaštitili prava privatne kompanije koja je zakupila rijeku od 1. do 17. septembra.
Koliko je u stvarnosti sportski prenos potreban treba pitati generacije ljubitelja košarke širom BiH, koje su odrastale uz svjetske legende ovog sporta: Krešom Ćosićem, Mirzom Delibašićem, Draženom Petrovićem, Draženom Dalipagićem, Kićanovićem i Slavnićem i svim onim pripadnicima zlatnih reprezentativaca koje su taj sport napravili životnom potrebom i navikom građana cijele ove regije, a samim tim i BiH. Treba li da napominjemo da je prvi evropski klupski prvak sa teritorije bivše Jugoslavije bila upravo sarajevska Bosna predvođena Bogdanom Tanjevićem, prije uspjeha Cibone, Jugoplastike, Partizana!
Da su institucije BiH ipak štitile javni interes ukazuje i činjenica da je Konkurencijski savjet BiH svojim rješenjem iz davne 2013. godine naredio firmi “United media” da prava koja posjeduje Sport Klub mora staviti na raspolaganje svim operaterima u BiH pod jednakim i nediskriminatorskim uslovima.
Da li ovo znači da je BiH blagovremeno preuzela neophodne mjere, još 2013. godine, da zaštiti javni interes i da zapravo kompanija “United media” nije ni smjela tražiti zatamnjenje sadržaja dok ne izvrši navedeno rješenje Konkurencijskog vijeća? Usput da spomenemo da to rješenje nakon pet godina nosilac prava još uvijek nije izvršio, iako su ga i Sud BiH i Apelaciono vijeće Suda BiH svojim presudama potvrdili.
“United media” takođe nije ispoštovala ni novo rešenje Konkurencijskog savjeta BiH od 23. 12. 2015. kojim je ponovo naređena obaveza davanja jednakih prava na prenos kanala Sport Klub operaterima u BiH.
Ova situacija otvara pitanje da li Opštinski sud u Sarajevu može svojom privremenom mjerom omogućiti zloupotrebu prava u situaciji kada postoji presuda Suda BiH da se zabranjuje dalje kršenje? Da li onaj ko pet godina nije izvršio sudsko rješenje uživa ad hoc zaštitu sudova u BiH i privremenom mjerom traži pomoć da bi mogao nesmetano ugrožavati javni interes?
Sve ove odgovore, ako ne želimo da BiH postane talac kapitala iz poreskih oaza, moraju dati pravni eksperti, a institucije se opredijeliti i reagovati efikasno umjesto ćutanjem, kako je to bilo do sada.
Dok se ovo ne dogodi, mogu se očekivati presude u BiH koje daju prednost prekršiocima u namjeri da se u interesu kapitala pogaze prava građana.
Stoga, redakcija portala SrpskaCafe poziva pravne ekperte, eksperte iz oblasti novinarstva i komunikologije, ali i intelektualnu elitu BiH – da diskutuju i pišu svoje viđenje na ovu temu: koje pravo je jače i čiji interes je jači – javni ili privatni. Objavljivaćemo vaše stavove i mišljenja, kao i ekspertize. Želimo da uključimo intelektualnu elitu u raspravu oko velikog problema koji je zadesio BiH, te stoga čuti relevantna mišljenja i ta mišljenja podijeliti i sa javnosti, ali i pomoći onima koji će u budućnosti odlučivati o ovom slučaju, a to su predstavnici političkih elita, pravosudne i zakonodavne institucije
Mišljenja i ekspertize možete slati pod pseudonimom ili pod punim imenom i prezimenom, po izboru autora, na mail redakcija@srpskacafe.com a mi ćemo ih objavljivati u serijalu tekstova koji će se baviti ovom tematikom.
U izradi teksta korišteni su sljedeći dokumenti:
1. Evropska konvencija o prekograničnoj televiziji:
2. Evropska konvencija o ljudskim pravima:
3. Direktiva EU vezano za televizijsko emitovanje 2010/13 EUR:
4. Rješenja i presude organa BiH:
Konkurencijski savjet BiH je donio dva rješenja protiv “United media”, gdje je u oba rješenja konstatovano da je zloupotrijebila dominantan položaj te naredila da se ta praksa mora prekinuti tako što će se svim operaterima pod jednakim uslovima u BiH omogućiti prava koja posjeduje Sport Klub. Rješenje Konkurencijskog savjeta iz 2013. potvrdio je Sud BiH i apelaciono vijeće ovog suda. Rješenje Konkurencijskog savjeta BiH iz 2015. je danom donošenja postalo izvršno i obavezujuće.
Napomena: Rješenja glase na preduzeće “United media Rumunija”. Vlasnici “United medie” su otvorili novu kompaniju “United media Luksemburg” i ugovorom preuzeli prava na Sport Klub od „United media Rumunija“, čime su postali pravni sljedbenici prava koje posjeduje Sport Klub, a obaveza izvršenja navedenih rješenja po zakonu je automatski prenesena na njih (pravno sljedbeništvo).
Navedeni dokumenti su:
4.1. Rešenje Konkurencijskog savjeta BiH od 16.12.2013.
4.2. Rešenje Konkurencijskog vijeća BiH od 23.12.2015.
4.3. Presuda Suda BiH
4.4. Presuda Opštinskog suda Sarajevo
Redakcija SrpskaCafe
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.