Infopunkt

Novi ustav RS po drugi put među Srbima: neophodnost ili spin?


Već izvjesno vrijeme, sa najvišeg mjesta u Republici Srpskoj stižu dvije vrste obećanja.

Prvu kategoriju čine ambiciozne zamisli, poput nedavno sahranjenog referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH, od kojih se može odustati u momentu kada su izbori dovoljno daleko da narodne mase ne zapamte ko ih je najprije bučno forsirao, a zatim olako gurnuo pod tepih.

Postoji visok stepen vjerovatnoće da će najava novog Ustava RS završiti u drugoj grupi krupnih poduhvata, spinova, čija kulminacija treba da se desi neposredno uoči datuma narednog izlaska na biračka mjesta, a brzi pad u zaborav odmah poslije objavljivanja željenih rezultata.

Niko razuman i nacionalno odgovoran neće osporiti ocjenu da je postojećem Ustavu Srpske davno istekao rok trajanja. Od 28. februara 1992. godine, kada je usvojen izvorni tekst, osnovni zakon RS sa 140 članova dobio je 122 amandmana nakon 17 postupaka za promjenu. Iza ovakvog urnisanja do neprepoznatljivosti najčešće su stajali razni međunarodni predstavnici. Međutim, njihove frankenštajnovske kreacije ne bi bile ozvaničene da ih u postdejtonskom periodu nije spremno verifikovala poslušna većina u NSRS.

Sponzorisano

Milorad Dodik

Na „Oktobarskim pravničkim danima“, održanim na Pravnom fakultetu u Banjaluci 3. 10. 2014, predsjednik Republike Milorad Dodik prvi put je zvanično govorio o imperativu usvajanja potpuno novog Ustava. On je tada poručio da će sve biti sigurno realizovano u 2015. godini, a inicijativa je bila praćena samouvjerenim riječima: “Mi ćemo to uraditi, bez obzira na konflikte i pokušaje nekih da nas spriječe“.

Ipak, prošle su tri sezone, a ništa se nije dogodilo. Osim što je, po svemu sudeći, prvi čovjek RS bio u žurbi dok je 4. novembra 2017. išao na naučni skup „Ustav i izazovi ustavnog razvoja u složenim državama“, opet na banjalučkom Pravnom fakultetu, pa je iz fioke izvukao stari govor i upotrebio gotovo identične formulacije. Između ostalog, reprizirao je i ideju da ustav prvo bude usvojen u NSRS, a zatim upućen na referendum, što bi bio način da se zaobiđe očekivana procedura osporavanja u Vijeću naroda RS.

Šta se može učiniti ukoliko se pojavi ta vrlo vjerovatna prepreka? U stručnoj javnosti postoje različita mišljenja, a prof. dr Milan Blagojević, redovni univerzitetski profesor ustavnog prava, izdvaja nekoliko ključnih dimenzija potencijalnog novog ustava RS i označava ih neophodnim za njenu budućnost.

Prof. dr Milan Blagojević

– Novim Ustavom moraju biti postavljena takva rješenja koja neće više poznavati Vijeće naroda, jer je iskustvo pokazalo da je to vijeće formirano i uneseno u sadašnji Ustav RS na osnovu odluke Ustavnog suda BiH koja je klasičan primjer zloupotrebe ustavno-sudske funkcije. U tom predmetu prikazano je da su pet sudija tog suda, dva Bošnjaka i tri stranca, rekli da preambula Ustava BiH ima normativni karakter, iako iz svih podataka tog predmeta proizlazi suprotno. Istina je da su pet sudija, dvoje Srba i dva Hrvata, te stranac Hans Danelius, rekli da preambula nema normativni karakter i da ne sadrži nikakvo pravno pravilo. Nažalost, zloupotrebom u Ustavnom sudu BiH, u zvaničnom tekstu odluke u tom predmetu rečeno je da preambula ima normativni karakter i da su pet sudija tako rekli, iako to nije istina i iako preambula nema taj karakter – kaže Blagojević za SrpskaCafe.

Naš sagovornik objašnjava zašto je ova okolnost važna za razumijevanje čitave situacije.

– Na osnovu takve zloupotrebe, a na osnovu naloga visokog predstavnika, uslijedilo je pravno nasilje kojim je došlo do unošenja u Ustav RS svih onih odredaba o Vijeću naroda,

I u oktobru 2014. i u novembru 2017. na Pravnom fakultetu u Banjaluci čuli se isti argumenti o novom Ustavu RS

konstitutivnosti naroda i određenim kvotama zastupljenosti u institucijama i organima RS. Sve te odredbe novim Ustavom RS naprosto moraju biti uklonjene iz njenog pravnog poretka. To će omogućiti i da se postupak revizije Ustava izmijeni tako što će se ukloniti sadašnje odredbe o tome, koje naprosto blokiraju reviziju – smatra Blagojević.

Najavljujući pripremu novog ustava Srpske, predsjednik RS Milorad Dodik poručio je da „novi ustav neće biti secesionistički, ali će omogućiti Srpskoj da može da se bavi pitanjem secesije“. Naravno, Dodik je najpouzdanija adresa za tumačenje vlastite formulacije, a prof. dr Milan Blagojević objašnjava kako taj aspekt treba da bude regulisan s njegovog stanovišta.

– Imajući u vidu dugogodišnje krajnje negativno iskustvo neustavnog razvlašćivanja i razgradnje RS, novi ustav RS treba, kao ultima ratio, da sadrži odredbu prema kojoj, ako se preduzimaju protivpravne djelatnosti i akti u mjeri koja ugrožava njen identitet i dovodi u pitanje njeno postojanje, Republika Srpska zadržava pravo na istupanje iz BiH, o čemu se odluka donosi na referendumu građana – kaže Blagojević.

Da li će SDA i ostale stranke koje predstavljaju Bošnjake, kao i Hrvate, blokirati proceduru usvajanja novog ustava RS, ako je bude, kada se ta tema pojavi na dnevnom redu Vijeća naroda RS? Trenutno, iz ovih političkih opcija ne stiže precizan stav da li će posegnuti za mehanizmom zaštite vitalnog nacionalnog interesa, budući da im još nije poznat sadržaj eventualnog prijedloga ustava.

Kemo Čamdžija, potpredsjedavajući Vijeća naroda RS iz reda bošnjačkog naroda, smatra da su ustavne promjenepoželjne, ali, kako ističe, prije svega na nivou BiH.

Kemo Čamdžija

– Dejtonski sporazum, odnosno njegov Aneks 4, odavno je zreo za zamjenu. Glavni problem u ustavnoj materiji su asimetrična rješenja u Federaciji BiH i RS. U Parlamentu FBiH postoji klasični dom naroda, a u RS Vijeće naroda sa znatno manjim ovlašćenjima. Ako u RS želite da štitite svoja nacionalna prava, jedino vam vitalni interes stoji na raspolaganju, a i on se pokušava anulirati neustavnim i nezakonitim poslovnikom o radu Ustavnog suda RS, koji je sebi propisao da natpolovičnom većinom može donijeti odluku o tome da li je bilo povrede vitalnog interesa, ako se taj mehanizam pokrene u Vijeću naroda RS – kaže Čamdžija.

Kada je riječ o drugačijim viđenjima secesionističke dimenzije novog ustava, Čamdžija svrstava svako baratanje tim terminom u domen predizborne kampanje u RS.

– Secesionizam u BiH je nemoguć, i ne samo kod nas, već i šire, a Katalonija je najbolji primjer za to. Takve priče su bacanje prašine u oči, ali ljudi su shvatili da je to potpuno nerealno. BiH se može voljeti ili ne voljeti, ali se iz nje ništa ne može iznijeti – poručuje Čamdžija, dodajući da se u RS „stalo na pola puta“ u primjeni ustavnih amandmana o konstitutivnosti naroda, te da nije uspostavljen istinski dvodomni parlament, već „postoji institucija koja se zove Narodna skupština, iako nije ni narodna, ni građanska, već partijska“.

Kakav god da jeste, parlament Srpske je od 2002. godine, kada je bivši visoki predstavnik Volfgang Petrič nametnuo famozne ustavne amandmane o konstitutivnosti naroda, suočen sa „pravilima igre“ kojima se lako neutrališe bilo kakav ozbiljniji pokušaj promjene odnosaizmeđu dva entiteta i tri nacije u BiH.

Više uzaludnih nastojanja da se raspetlja taj Gordijev čvor potvrđuju da u ovoj zemlji nije moguća saglasnost ni o jednom suštinskom pitanju, pa ni o „razvodu braka“. A kada je već tako, zna se šta podrazumijeva svaki jednostrani čin ove vrste. Ako ništa drugo, iziskuje visprenog advokata, a aktuelni „branilac po službenoj dužnosti“ nije pokazao volju da bar jednu parnicu iz ovog faha izgura do kraja.

Nije prošao ni amandman o glavnom gradu

Koliko je komplikovana procedura bilo kakvih ustavnih promjena u RS, svjedoči situacija sa glavnim gradom Srpske. Iako u ovdašnjem svakodnevnom govoru nije rijetka pojava da se Banjaluka naziva upravo tako, prava istina je da član 9 Ustava i dalje glasi: „Glavni grad RS je Sarajevo“.

Dakle, ne čak ni Istočno Sarajevo, već federalno!? U NSRS je 2009. dvotrećinskom većinom izglasan paket od 29 amandmana, uključujući i onaj koji bi Banjaluku proglasio glavnim gradom.

Međutim, nakon dugog perioda osporavanja, zasnovanog na raznim tezama, uključujući i nezadovoljstvo nacionalnom strukturom banjalučkog gradskog parlamenta, Klub Bošnjaka je 2012. uložio veto u Vijeću naroda RS i definitivno stopirao stupanje na snagu tih amandmana.

Saša Bižić

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.


Možda vas zanima

U Banjaluci najezda žohara

SB

Kusturić: Političke igre moraju stati, u pitanju je život ljudi

SB

Razorni tornado u Srbiji nosio prikolice i oštetio kuće (VIDEO)

SB

Dodik: Atentat na Trampa rezultat kampanje protiv njega

SB

Trivić: Današnje saopštenje PDP-a pokazuje svu nemoć i očaj u kojem se trenutno nalaze Branislav Borenović i njegov šef Draško Stanivuković

SB

Dodik: Nećemo se pomiriti s odlukom CIK-a!

SB

Predaj komentar

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ne i stavove portala srpskacafe.com. Molimo sve korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo da obrišemo komentar bez prethodne najave i objašnjenja.

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više