Salkić bi mijenjao ime Srpske: Dnevna politika ili uvod u haos?!

Bošnjaci i Hrvati su po Ustavu RS formalno konstitutivni, ali u praksi to nisu. Nisu konstitutivni ni u nazivu entiteta, koji po imenu asocira na pripadnost samo jednom narodu. Nakon izbora se moraju otvoriti teme stvarne konstitutivnosti Bošnjaka i Hrvata u RS.

Rekao je ovo potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić te dodao da se gore pomenuta pitanja moraju stavljati na dnevni red tokom razgovora nakon izbora, nedvosmisleno šaljući poruke da bi se naziv Republike Srpske trebao mijenjati. Na Salkićevu izjavu su ubrzo reagovali predsjednik Srpske Milorad Dodik te predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović, koji su poručili da od takvih ideja nema ništa.

Salkić se ne pita!

– Niti se Salkić pita, niti on može da čak i pokrene inicijativu. To je notorna glupost sitnog malog političara. Ako se Salkiću ne sviđa naziv Srpska, ima mjesta gdje može biti. Republika Srpska je ustavna kategorija zapisana u Dejtonskom sporazumu i u ustavima i RS i BiH. U naziv Republika Srpska ugrađen je život 30 000 ljudi, ali i sav život i budućnost srpskog naroda i apsolutno je nemoguće mijenjati ovo ime – rekao je Dodik.

Premijerka je istakla da nema mjesta ni za kakvu promjenu naziva Republike Srpske, te poručila da je Srpska verifikovana Dejtonskim sporazumom “sa svojim imenom i prezimenom i svim onim što je važno za jednu republiku”.

– Republika Srpska se zove jasno Republika Srpska i ostaće da bude Republika Srpska. Ona je otvoreno društvo za sve one koji u njoj žele da žive, koji poštuju zakone i Ustav Republike Srpske i BiH. Prema tome, niko nije ugrožen – izjavila je Cvijanovićeva te naglasila da je Salkićeva inicijativa politički trik funkcionera koji dolazi iz SDA, ali da, s druge strane, iako je to stav koji se koristi pred izbore, oni u stvari tako nešto i žele.

Pročitajte i:

Zašto u Federaciji BiH teško izgovaraju ime Republike Srpske?

Inače, osporavanje imena Republike Srpske postajalo je posebno naglašeno nakon haških presuda prvom predsjedniku RS Radovanu Karadžiću i nekadašnjem komandantu Glavnog štaba Vojske RS generalu Ratku Mladiću, koji su proglašeni krivim, između ostalog, i za “genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja rata”. Podsjećamo, Karadžić je u martu 2016. godine osuđen na 40 godina, dok je Mladić u decembru prošle godine osuđen na doživotni zatvor, a obije presude su prvostepene.

Nakon pomenutih presuda, u BiH je obnovljena retorika u kojoj se najavljuje osporavanje, a zatim i promjena imena Republike Srpske u doglednoj budućnosti.

Međutim, o nazivima dva entiteta u Bosni i Hercegovini, Republike Srpske i Federacije BiH, odlučivali su pregovarači u Dejtonu 1995. godine, a stavljanjem potpisa na mirovni sporazum sve tri strane pristale su na takva imena, ističe većina naših sagovornika, poručujući kako pojedine najave, da je moguća promjena dejtonskih naziva entiteta, spadaju u domen dnevne politike te da bi svaki takav pokušaj odveo BiH u potpuni haos.

Istična FBiH ili Republika Srpska, Bošnjačka i Hrvatska

Još od kraja rata u ovoj zemlji, s vremena na vrijeme, na javnoj sceni se obnavljaju teze o tome da će određeni centri moći tražiti od Republike Srpske da promijeni ime. Nakon presude Ustavnog suda BiH iz 2015. godine, koji je proglasio neustavnim 9. januar kao Dan RS, te naveo da je ovaj datum u suprotnosti sa Ustavom BiH i Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika diskriminacije, teorija da je pitanje dana kada će biti osporeno i ime Republike Srpske je postala aktuelnija nego ikada. Naziv bi, navodno, bio proglašen spornim jer se sa njim ne identifikuju pripadnici nesrpskih naroda u BiH, a postojeće ime, prema istim ocjenama, omogućuje dominaciju jedne nacije nad ostalim građanima.

Osim uobičajenih zahtjeva s ovim predznakom iz Federacije BiH, o takvim zamislima progovorili su i politički autoriteti u RS. To je učinio, između ostalih, i profesor banjalučkog Fakulteta političkih nauka i savjetnik predsjednika RS, Nenad Kecmanović. On je svojevremeno uzburkao javnost u Srpskoj autorskim tekstom, objavljenim krajem januara 2016. godine, u kojem je upozorio da novi ciklus revizije Dejtonskog sporazuma neće više biti u režiji inopolitičara nego inopravnika te da RS ipak prijeti promjena imena.

– Ustavni sud će Srpsku na Bakirovu novu apelaciju preimenovati u još jednu “Federaciju BiH”. A da bi se imenom razlikovala od već postojeće, zvaće se “Istočna FBiH”. Ko ne vjeruje, gledaće – istakao je tada Kecmanović.

Pored verzije imena koju kao mogućnost spominje Kecmanović, u medijima se pojavila i verzija po kojoj iz vodeće bošnjačke stranke SDA naginju imenu RSBH, odnosno Republika Srpska, Bošnjačka i Hrvatska. Inače, najglasniji zagovornik napada na ime RS u Federaciji BiH već godinama je profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Suad Kurtćehajić.

– Nepojmljivo je da se ratnim čelnicima RS sudi ili im je već presuđeno za najstrašnije zločine, a istovremeno taj naziv Republika Srpska i dalje ostaje kao naziv entiteta. To je ogroman problem i zbog toga se građani RS koji nisu Srbi osjećaju nesigurnim, a ovi, pak, kao da je RS njihovo vlasništvo – poručio je svojevremeno Kurtćehajić, te zatražio neko “neutralno ime”.

Sa druge strane, na skupu Foruma bošnjačkih intelektualaca, 14. decembra 2015, Ibrahim Bušatlija, geograf i član Akademije nauka BiH je burno reagovao na Kurtćehajićevo zagovaranje „promjene imena RS pravnim putem”.

– Mi pravnim postupcima ne možemo više ništa napraviti. Mi se moramo upitati – imamo li mi sile ili nemamo? Ako smo spremni priznati da nemamo sile, nastavimo se igrati pravno. Ali ja smatram da mi sile imamo i da naš vojni i obavještajni establišment treba poručiti Banjaluci – budete li pravili državu, dobićete rat – rekao je tada Bušatlija.

Tenzije umjesto dometa

Politička analitičarka Ivana Marić ističe da i zahtjevi za ukidanje imena RS, najčešće sa bošnjačke strane, ali i potenciranje stavova da je ukidanje naziva republike realna opasnost, što se radi sa srpske strane, spadaju u dnevnopolitičku kampanju.

– Pošto je ovo izborna godina, takva priča će biti još naglašenija. Oni koji duže prate politička dešavanja u BiH sjetiće se da je bivši lider SDA Sulejman Tihić predlagao promjenu naziva entiteta sa srpskom većinom, ali je ubrzo shvatio da bi to bilo nepotrebno te da bi samo dovelo do novih konflikata. Iako bi to donijelo određene bodove njegovoj stranci, kod nacionalista iz bošnjačkog naroda, Tihić je shvatio da na kraju sa takvom inicijativom neće ništa postići te je odustao od ove ideje – podsjeća Marićeva.

Ona navodi da sve strane moraju znati da se o nazivima dva bh. entiteta odlučivalo još 1995. godine u Dejtonu te da su svi, redom, na imena FBiH i RS i pristali.

– Kada je bivši jugoslovenski predsjednik Slobodan Milošević insistirao da entitet sa srpskom većinom nosi današnje ime, ako se to nekome nije svidjelo trebalo je tada da insistira na drugačijim rješenjima. I bošnjačka i hrvatska i srpska strana 1995. su stavile potpis i bilo kakve današnje inicijative, koje ne mogu obezbijediti konsenzus svih strana, isključivo su dnevnopolitička priča i sakupljanje jeftinih poena – navodi naša sagovornica dodajući da se nikada ne može sa sigurnošću isključiti mogućnost da će se imena entiteta jednom promijeniti, ali da to sigurno neće biti u skorije vrijeme i sigurno ne nasilnim putem.

I u mnogo razvijenijim i uređenijim zemljama, u kojima, navodi dalje Marićeva, postoji veliki procenat većinskog stanovništva i u kojima nije bilo rata mijenjanje naziva njihovih republika ide veoma teško.

– Nažalost, naši političari nemaju čime da se pohvale pa, umjesto ekonomskog uspjeha, koji je izostao, za kampanju biraju nacionalnu retoriku i podizanje tenzija. Nakon haške presude Ratku Mladiću, iz FBiH možemo očekivati sve više inicijativa za promjenu naziva Republike Srpske. Neki će čak tražiti i ukidanje samog entiteta, ali od toga, jednostavno, nema ništa. Nešto takvo zahtijevalo bi dogovor predstavnika svih konstitutivnih naroda, a znamo da se teško dogovore i banalne stvari – navodi ona.

Marićeva dodaje i da ovu temu, pored bošnjačke, koristi i srpska strana.

– Vlastima u RS takođe odgovara da postoje napadi iz Federacije. Ako ih nema, oni će ih izmisliti. Tako je i s inicijativom za ukidanje naziva Republike Srpske. Pošto nemaju čime da se pohvale, vlasti u RS forsiraće priču: “Oni nas napadaju, a mi se branimo”. Pred izbore će ova tema biti zastupljena u oba entiteta, vjerovatno će se i intenzivirati, ali će ostati isključivo u domenu dnevne politike, a zapravo će nazivi entiteta, bez daljeg, ostati isti – zaključuje ona.

SrpskaCafe/Ognjen Tešić

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.