Mladi cijelog svijeta pozvani su da u petak učestvuju na protestima kojima će se od vlada zatražiti da preduzmu odlučne mjere protiv klimatskih promjena, po uzoru na Šveđanku Gretu Tunberg, koja je pokrenula taj pokret.
Poziv na sedmične proteste mlade aktivistkinje, koja od ljeta svaki petak štrajkuje ispred parlamenta u Stokholmu, naišao je do sada na odziv u nekoliko zemalja, kao što su Belgija i Njemačka, gdje se okupljaju hiljade mladih.
Međutim, na ovom “svjetskom štrajku za budućnost” 15. martu srednjoškolci i studenti pripremaju se da napuste učionice u Sidneju, Parizu, Tokiju, Montrealu, Hong Kongu i Kampali.
– Štrajkujemo da bismo poručili našim vladama da ispune svoju dužnost i da nam pruže dokaze! – navodi se u javnom apelu na Facebooku.
Naša kuća gori
– Dokažite da svijet preduzima mjere, koje su potrebne kako bi se ograničilo globalno zagrijavanje na ne više od dva stepena Celzijusovih u odnosu na predindustrijski period, kako je predviđeno Sporazumom iz Pariza. Zato što do sada nisam čula nikakvo konkretno obećanje čelnika. Jednostavno govore da će pokušati uraditi najbolje što mogu, a to nije dovoljno jer naša kuća gori i želim da počnete paničiti – rekla je nedavno Tunberg.
Pokretom nazvanim “Petkom za budućnost” predviđeno je više od hiljadu protesta u stotinjak zemalja. Teško je, međutim, znati koliko će se mladih odazvati.
– To je jako važno, ne samo u smislu broja mladih koji će “štrajkovati” nego i kada je riječ o raspravama koje će to izazvati u porodicama, među prijateljima i u školama. Test za pokret neće biti broj mladih koje će mobilisati 15. marta, nego mjere koje će društvo preduzeti u pogledu klimatske krize – komentisala je Karen O'Brajan, sociolog sa Univerzitetu u Oslu.
Birači sutrašnjice
Imaju li, iskreno, ti mladi uopšte šansu da promijene nešto?
– To su birači sutrašnjice. Političke stranke i interesne grupe posmatraju ih sa zanimanjem. To nije beznačajno – komentarisao je Sebastien Trejer, glavni direktor Instituta za održiv razvoj i međunarodne odnose (IDDRI).
Više političkih funkcionera u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Hong Kongu, pokušalo je da vrati te mlade ljude u školske klupe, prijeteći posljedicama u slučaju markiranja nastave.
– Naravno da postoje neki koji nas ne shvataju ozbiljno, govoreći da smo mladi i da ne znamo o čemu govorimo. Ja im kažem da smo se informisali i da smo primijetili da smo daleko od naših ciljeva, da nismo na dobrom putu, da ćemo se zakucati u zid – rekla je 18-godišnja Belgijka Adelaid Čarlier.
Svjetski štrajk mladih
U Francuskoj je ministar obrazovanja pozvao da se tog dana organizuju rasprave o klimi u srednjim školama.
– Očajnički gesta kojim se pokušavaju ugušiti protesti – kritrkovalo je Udruženje “Mladi za klimu Francuska”.
Nevladina organizacija 350.org, koja podržava poziv, se nada se da će protesti 15. marta biti prekretnica koja će nešto promijeniti.
– Taj svjetski štrajk bit će prekretnica u svjetskoj istoriji, trenutak u kojem će odrasli naučiti da prate svoju djecu radi istinskih promjena – rekao je Nikolas Heringer.
Mweđutim, ta “mobilizacija” mladih dio je šireg građanskog pokreta za klimu koji uključuje građansku neposlušnost ili pravne korake poput tužbe zbog “nedjelovanja za klimu”, koju bi u četvrtak u Parizu trebale podnijeti četiri nevladine organizacije koje podržava više od dva miliona potpisnika peticije.
– Ono što je važno je da se dogodi spoj mjera koji uključuje “mobilizaciju” mladih, pravne korake, razmatranje javnih politika, aktiviste kao što je Greta – rekao je Trejer.
Index.hr
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.