“Plivačko uho” ili Otits externa je upala vanjskog kanala uha, koja je vrlo česta u ljetnim mjesecima. Ime je dobila po tome što su ljeti mnogo češće aktivnosti poput plivanja kada određena količina vode može ući u uho i tamo uzrokovati upalu, ali može se javiti i u brojnim drugim situacijama.
Najčešći uzrok ove neugodne, ali nezarazne i vrlo česte bolesti je bakterija koja ulazi u tkivo oko slušnog kanala te sa sobom nosi brojne simptome upale.
Tako se mogu javiti crvenilo i otečenost vanjskog dijela uha i ušnog kanala, bolovi u tome području koji se pojačavaju ako dotaknemo uho, crvena, iritirajuća koža oko slušnog kanala koja se često i ljušti, kao i česta potreba za češkanjem zbog jakog svrbeža.
Često se bol i pojača tokom žvakanja hrane, a moguća je i pojava prozirnog iscjetka vrlo neugodnog mirisa. Neke osobe čak i privremeno gube sluh na uhu koje je zahvaćeno snažnom upalom.
Međutim, ljudsko uho ima nekoliko načina kako se zaštititi od upale, a u tome ključnu ulogu ima cerumen ili vosak. On formira tanak, vodootporni sloj na koži ušnog kanala, sadrži antibakterijska svojstva, skuplja ćelije mrtve kože i prašine te ih prenosi van samog kanala.
Međutim, vrlo često naš način života doprinosi razvoju upale protiv koje se sam cerumen ne može boriti.
Kao što smo spomenuli na početku, bolest je dobila ime po aktivnosti plivanja, ali se može javiti i kod onih koji bazen ili more nisu vidjeli godinama. Vrlo često pogađa sve one koji mnogo vremena provode vani, poput fizičkih radnika ili one koji se tokom ljeta pojačano znoje pa kapi znoja dolaze i do ušng otvora.
Rizik za pojavu upale još je veći ako koristimo pamučni štapić za čišćenje uši ili prirodno imamo veliku količinu voska u ušima ili uzak ušni kanal. Takođe se češće javlja ako osoba pati od kožnih bolesti kao što su akne, psorijaza ili ekcem, a iako zvuči pomalo kontradiktorno, rizik je veći ako osoba nosi kapu za plivanje. Naime, upravo tada pod određenim uglom u uho može ući voda te se tamo i zadržati zbog kape koja ga pritišće.
Šta napraviti kada se bol ne smanjuje?
Osjećate li nekoliko dana ranije navedene simptome, svakako se obratite svome ljekaru koji će nakon pregleda postaviti dijagnozu. Osim što će otoskopom pregledati uho, takođe bi trebalo obratiti pažnju na crvenilo, ljuštenje kože oko vanjskog uha, moguće oštećenje bubnjića i navikama čišćenja uha.
Jednom kada se postavi dijagnoza, liječenje najčešće uključuje tablete protiv bolova odnosno ibuprofen, kapi za uho koje obično sadrže svojstva antibiotika, a moguće je i čišćenje uha pod nadzorom ljekara.
Dodatno se savjetuje da tokom liječenja pacijent promijeni svoje navike. To podrazumijeva da se mora držati podalje od bilo kakvih slušalica ili čepića za uši, paziti da tokom tuširanja ne kvasi uho te da koristi tople obloge koji će umanjiti bol.
Simptomi se obično povlače za desetak dana, ali ako to izostane, ljekar opšter prakse pacijenta treba uputiti otorinolaringologu na daljnje pretrage.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.