U Hirošimi su obilježene 74 godine od američkog napada atomskom bombom, a prema procjenama Japana iz 1968. godine, 250 000 stanovnika Hirošime umrlo je odmah nakon eksplozije ili u roku od pet godina od bolesti uzrokovanih radijacijom.
Američki bombarder “B-29” bacio je 6. avgusta 1945. godine atomsku bombu tešku 20 kilotona, zvanu “dječak”, na Hirošimu kada je na licu mjesta poginulo 80 000 ljudi, 12 000 je nestalo, a 40 000 je ranjeno.
Bombardovanje Hirošime odobrio je tadašnji američki predsjednik Hari Truman.
Ceremoniji u Memorijalnom parku prisustvovalo je 50 000 građana, preživjelih i potomaka stradalih, kao i predstavnici 90 zemalja, uključujući SAD, Rusiju, Veliku Britaniju.
Tokom ceremonije gradonačelnik tog grada Kazumi Macui podsjetio je japansku vladu da bi trebalo da se pridruži ugovoru UN o zabrani nuklearnog oružja.
Komemoracija je počela minutom ćutanja u 8.15 po lokalnom vremenu, tačno u vrijeme kada su SAD 1945. godine bacile nuklearnu bombu na Hirošimu.
– Širom svijeta, vidimo da je egocentrični nacionalizam u usponu, tenzije pojačane međunarodnim rivalstvom, a da se nuklearno razoružavanje zaustavlja – rekao je Macui na ceremoniji.
On je pozvao vladu Japana da se pridruži sporazumu UN o nuklearnom naoružanju.
– Pozivam vladu jedine zemlje koja je iskusila nuklearno oružje u ratu da se prodruže zahtjevu preživjelih i da potpiše i ratifikuje sporazum. Pozivam lidere da pokažu pacifizam japanskog ustava tako što će pokazati liderstvo u preduzimanju sljedećeg koraka prema svijetu oslobođenom od nuklearnog oružja – dodao je Macui.
Japanski premijer Šinzo Abe nakon ceremonije održao je konferenciju za novinare na kojoj je rekao da sporazum ne predstavlja “realnost o bezbjednosti”.
Abe je na ceremoniji rekao da će Japan raditi kao “medijator između država sa nuklearnim naoružanjem i onima koje ga nemaju”.
Agencije
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.