Mač koji su banjalučki ronioci pronašli u rijeci Vrbas, a zaboden je u kamen, biće izvučen krajem avgusta zavisno od vremenskih prilika. Ovo arheološko otkriće na površinu će izvući ronioci kluba “Buk”.
Procjena je da je ovo drevno oružje korišćeno od posljednje četvrtine 13. do prve polovine 15. vijeka. Čim se pojavila informacija o maču u kamenu, Banjalučani su već počeli da šire priču kako i oni sada imaju legendu o kralju Arturu i Ekskaliburu. Lokacija gdje je pronađen mač, zasad se čuva u tajnosti, kako nekome ne bi palo na pamet da pokuša da ga se domogne. Iz muzeja i Turističke organizacije grada već najavljuju da bi ovo otkriće moglo biti sjajan mamac za turiste.
Minja Šurlan, pomoćnik direktora TO Banjaluke, potvrdila je da će pronalazak ovakvog predmeta biti iskorišćen u promociju turizma Banjaluke i poziv mnogim posjetiocima grada na Vrbasu da posjete i Muzej i pogledaju ovaj eksponat.
– Ubuduće i turistički vodiči kroz naš grad moći će da pričaju turistima o maču u Vrbasu i tako dodatno obogate priče o Banjaluci – kaže Šurlan.
Inače, kustos arheolog Ivana Pandžić, koja će biti dio “viteškog” odreda za spasavanje mača iz vodenih dubina, objašnjava da pronalazak jednoiporučnog, ili bastardnog mača, predstavlja značajno arheološko otkriće jer je na teritoriji Banjaluke, u proteklih skoro 90 godina, koliko postoji ta institucija, pronađen samo jedan srednjovekovni mač, i to dosta oštećen, a koji se danas čuva u Zbirci srednjovekovnog oružja i oklopa.
– Vađenje mača iz riječnog korita, njegovo čišćenje i konzervacija mogli bi poslužiti i kao odličan povod za snimanje dokumentarnog filma, kojim bi se popularisali arheologija i podvodna arheologija, kao i značaj očuvanja kulturnog nasleđa – dodala je Ivana Pandžić.
Kako bi cijeli poduhvat bio izveden na pažljiv i profesionalan način, ronioci RK “Buk” pohađaju kurs priobalne i podvodne arheologije da bi stekli potrebne vještine i iskustvo, a koje će moći da primjene i u budućim projektima i podvodnom terenskom radu, te budu podrška za sve naredne ekspedicije.
U timu učestvuje i istoričar Janko Vračar i biolog-ronilac Ana Ćurić, iz Zavoda za zaštitu i kulturno-istorijsko naslijeđa Republike Srpske. Na prvi pogled to je mač u kamenu, na drugi, pak, u sedimentnoj stjeni (sedri).
– Sam mač je vjerovatno u nekom periodu dospio u rijeku i našao se između dva kamena, u ovom slučaju i sedimentacijom i nanosima, s vremenom su se njegovi dijelovi ukovali u tu sedru – pretpostavlja Ana Ćurić.
Čišćenje pa konzervacija
Mač će se poslije temeljnog čišćenja i konzervacije čuvati u fundusu Muzeja Srpske, gdje bi bio dostupan posjetiocima i istraživačima koji su zainteresovani za srednjovjekovnu prošlost grada i njegove okoline. Tačni podaci će se utvrditi nakon restauracije, a za konzervaciju će biti angažovani stručnjaci iz Srbije.
novosti.rs
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.