Brzina kojom su poslanici Sjeverne Makedonije ratifikovali protokol o učlanjenju u NATO 11. februara, ne čekajući odobrenje Španije kao članice alijanse, motivisana je predstojećim izborima.
Takvo je mišljenje za portal „Balkanist“ izrazila ruski ekspert za makedonsku politiku, osnivač Fonda RM i doktor istorijskih nauka Marija Tretjakova.
– Nema ništa iznenađujuće u ovoj žurbi. Zemlja je u fazi pripreme za parlamentarne izbore. Makedonska skupština je odlučila da ne čeka odobrenje Španije, jer strijepi da će poslije izbora nova vlada precrtati sve odluke prethodnog kabineta – objašnjava ekspert.
Prema njenim riječima, trenutni članovi parlamenta i kabineta pod rukovodstvom bivšeg premijera Zorana Zaeva postali su rekorderi po broju grubih kršenja Ustava zemlje.
– Sve je počelo prilikom formiranja polulegalne vlade Zorana Zaeva, pod rukovodstvom partije koja je izgubila na posljednjim izborima. Zatim je nezakonito, bez potrebne skupštinske većine, izabran predsjednik skupštine. Sjetimo se još Prespanskog sporazuma sa Grčkom o promjeni imena države, što je kršenje prava naroda na donošenje tako bitne odluke a potpisan je bez odobrenja predsjednika Republike Makedonije. I na kraju je došlo do nasilne procedure promjene Ustava da bi se promijenilo ime države, ponovo protiv volje naroda koji je na referendumu 30. septembra 2018. rekao ne. Ja kao ekspert i dalje koristim ime Republika Makedonija, jer je novo ime neustavno – kaže ruska istoričarka.
Prema njenim riječima, ne treba da nas iznenadi to što su makedonske vlasti odlučile da zaobiđu NATO procedure za prijem novih članica u Sjeveroatlantski savez.
– Makedonski politički sistem — parlament i vlada — djeluju van pravnog polja već više od četiri godine, donose odluke koje krše Ustav i koje su protiv volje građana. Brza ratifikacija protokola o članstvu u NATO-u je još jedan pokušaj da se opravda nelegalna radnja i sakrije činjenica da su se građani izjasnili protiv učlanjenja u NATO – rekla je Marija Tretjakova.
U pogledu predstojećih parlamentarnih izbora Marija Tretjakova daje skeptičnu prognozu.
– Nijedan politički blok u Makedoniji nema dovoljnu podršku naroda koji su političari prevarili toliko puta. Biračko tijelo četiri godine posmatra degradaciju političkog života u zemlji. Opozicija (trenutno stranka VMRO-DPMNE) je slaba. Ona je ćutala kada su državi mijenjali ime i postala saučesnik u tom procesu. Stoga će, najvjerovatnije, izlaznost na izborima biti mala, a formiranje nove vlade ponovo će biti dovedeno u pitanje. A to će otvoriti perspektive Albancima koji se aktivno bore za svoje interese. Albanci to vrlo vješto rade posljednjih 20 godina – kaže istoričar.
Rusija ne cijeni to što se makedonski političari klanjaju Zapadu, kaže ona.
– Rusija izuzetno negativno ocjenjuje aktivnost Makedonije povodom evrointegracije i učlanjenja u NATO. Ruska diplomatija ima tačnu dijagnozu za sve bolesti koje pogađaju makedonski politički sistem. Primjetila je i nezakonitost Prespanskog sporazuma i čak dala do znanja da bi moglo da se pokrene pitanje koliko je on u skladu sa mađunarodnim pravom. Nažalost, do toga nije došlo, mada su se mnogi u Makedoniji tome nadali. Umjesto toga, Moskva je neočekivano prihvatila novo ime Sjeverna Makedonija. Ova odluka bila je veoma tužna za one lokalne političke strukture koje su se nadale da će Rusija svojim nepriznavanjem pomoći da se pokrene pitanje promjene naziva države – rekla je Marija Tretjakova.
Ona vjeruje da će članstvo u NATO-u predstavljati veliko opterećenje za makedonsku ekonomiju.
– Svaka privilegija je povezana sa obavezama. Članstvo u NATO-u će podrazumijevati prevelike troškove za slabu makedonsku ekonomiju. Ali u geostrateškom planu, čini mi se da neće biti puno promjena: zemlja, koja još nije NATO članica, spremno je učestvovala u svim vježbama i vojnim operacijama gdje čak ni neki susjedi iz NATO bloka nisu poslali svoje vojnike – objašnjava ruski ekspert.
Na kraju, ona ističe da je jedan od glavnih bezbjednosnih izazova za Makedoniju povezan sa albanskim pokretom, koji ima za cilj da promijeni granice u regionu na štetu slovenskih naroda (srpskog i makedonskog). I članstvo u NATO-u neće pomoći u tome, a vlasti će morati da riješe potencijalna pitanja unutrašnje bezbjednosti.
– Najveći izazovi po bezbjednost države (i regiona u cjelini) ostaju isti. Sa jedne strane, tu je pitanje spajanja samoproglašene Republike Kosovo sa Albanijom i stvaranja vojske Kosova, a sa druge, namjera Albanaca u Makedoniji da tu zemlju pretvore u mini-federaciju. Učešće u NATO-u sigurno neće pomoći u rješavanju ovih pitanja – zaključila je Marija Tretjakova.
Balkanist
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.