Srpski knez Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, rođen je 18. marta 1780.
Miloš Obrenović, knez Srbije od 1815. do 1839. i od 1958. do smrti 1860, postavio je temelj nezavisnosti Srbije.
Borio se i u Prvom srpskom ustanku, ali se 1813. predao Turcima poslije propasti ustanka i pomogao im da umire Hadži-Prodanovu bunu 1814, da bi 1815. u Takovu digao ustanak u kojem je potukao Turke.
Kada je u julu 1817. godine u Srbiju tajno došao Karađorđe radi dogovora o organizovanju zajedničkog ustanka Grka, Srba i Bugara, Miloš je iz “državnih razloga” naredio ubijanje Karađorđa.
Sporazumom s Marašli Ali-pašom dobio je za Srbiju ograničenu autonomiju.
Potom je, vješto koristeći nesporazume Rusije i Otomanskog carstva, izdejstvovao sultanovo i međunarodno priznanje, što je krunisano hatišerifom iz 1830, kojim je Srbiji priznata unutrašnja samouprava, a Milošu nasljednost kneževskog dostojanstva.
Pod pritiskom Miletine bune, na Sretenje 1835. godine izdao je slobodouman ustav, kojem su se usprotivile Rusija, Otomansko carstvo i Austrija, pa ga je ubrzo ukinuo.
Bio je primoran da se 1839. povuče s vlasti u korist sina Mihaila, a na presto ga je vratila Svetoandrejska skupština 1858.
Miloš Obrenović umro je 1860. godine.
SRNA
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.

