Protesti zbog rasističkog nasilja natjerali su Evropu da se suoči s problematičnim dijelovima svoje istorije.
Nakon što je u Bristolu srušena statua trgovca robljem Edvarda Kolstona, ispred Muzeja londonskih dokova sklonjen je spomenik Robertu Miliganu. Na dan kada je u Hjustonu sahranjen DŽordž Flojd, kran je u Londonu uz aplauze i uzvike odobravanja okupljenih građana odneo statuu Miligana, vlasnika plantaža šećera i više od 560 robova na Jamajci. Spomenik Vinstonu Čerčilu u Londonu išaran je grafitom: “Bio je rasista”.
Istog dana hiljade ljudi okupile su se ispred oksfordskog koledža Orijel tražeći da se ukloni spomenik imperijaliste Sesila Roudsa. Kažu da taj biznismen i političar iz 19. vijeka predstavlja oličenje bjelačke nadmoći, kolonijalizma u Africi i rasizma. Grupa gradskih većnika podržala je kampanju “Rouds mora pasti”. Koledž Orijel je prije četiri godine odlučio da spomenik ostane kao podsjetnik na “složenu istoriju i nasljeđe kolonijalizma”.
Gradonačelnik Londona Sadik Kan najavio je preispitivanje londonskih spomenika i rekao da treba ukloniti svaki koji ima veze s ropstvom. Sesil Rouds se obogatio od uzgoja pamuka na jugu Afrike i osnivač je juvelirske kompanije “De Bers”. Iz fondova od “krvavih” dijamanata (u ratu za rudnike poginule su desetine hiljada ljudi) i dalje se dodjeljuju stipendije s njegovim imenom, koje stranim studentima, među njima davno i Bilu Klintonu, omogućavaju dolazak na Oksford.
Kolston, čija je statua u bristolskoj luci gurnuta u rijeku, odgovoran je za transport 80 000 ljudi iz Afrike u Ameriku. Čuveni spomenik vikontu Melvilu u Edinburgu podjednako je problematičan, ali prvi crni univerzitetski profesor u Škotskoj ser Džef Palmer smatra da ga ne treba rušiti, kao što nije trebalo ni Kolstona, jer se na taj način briše prošlost, rekao je za BBC. On se zalaže za to da se na spomenik Melvilu postavi pločica s objašnjenjem koje bi pomoglo građanima da razumiju sramni dio prošlosti.
Demonstracije solidarnosti s američkim pokretom “Životi crnaca su važni” i za druge Evropljane su bili prilika za preispitivanje. U franuskom Nantu, odakle je 550 000 crnih afričkih robova poslato u kolonije na Karibima i u Americi, ljudi su klečali ispred spomenika posvećenog ukidanju ropstva. Iz Antverpena je uklonjena statua kralja Leopolda Drugog, koja je tokom protesta ofarbana i zapaljena. Gradonačelnik, član desničarske antimigrantske partije, rekao je da nije sklonjena zbog protesta, već da zbog oštećenja nije bezbjedna, te da će biti obnovljena.
Protesti zbog smrti Džordža Flojda u Americi oživjeli su pokret uglavnom mladih Belgijanaca koji žele da se zemlja suoči sa zlodjelima koje je ta država činila u Africi. Potpisnici peticije za uklanjanje spomenika Leopolda Drugog širom zemlje navode da je za 23 godine vladavine nad kolonijom u Kongu bio odgovoran za smrt više od 10 miliona ljudi.
Decenijama Belgijanci uče da je Leopold “doneo civilizaciju” u dijelove Afrike. On je krajem 19. vijeka prisvojio ogroman dio centralne Afrike, 70 puta veći od Belgije, i decenijama njime upravljao kao ličnim imanjem, regrutujući afričke siročiće u privatnu vojsku, navodi Njujork tajms.
UN su 2018. pozvale Belgiju da se izvini za zločine i plati obeštećenje. Prošlog aprila ta država je prvi put priznala odgovornost za patnje Afrikanaca, izvinivši se za kidnapovanja i prisilno usvajanje djece iz rasno mješovitih parova.
Protesti zbog rasne nejednakosti oživjeli su dilemu oko spomenika snagama Konfederacije u SAD, koji su stalno meta protesta i sklanjaju se kao simbol bjelačke nadmoći. Prije nekoliko dana je srušena statua generala Vilijamsa Kartera Vikema u parku Montro, a u utorak uveče u Ričmondu je zapaljena i u jezero bačena prva statua Kristifora Kolumba podignuta na američkom jugu. Na postolju je potom napisano “Kolumbo predstavlja genocid”.
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.