Anemija je jedno od najčešćih “medicinskih stanja”. Može se pojaviti “samostalno” ili, češće, uz brojne druge bolesti.
Definiše se kao stanje smanjenog broja crvenih krvnih zrna (eritrocita) u perifernoj krvi. Puno se češće koristi određivanje pigmenta u crvenim krvnim ćelijama, hemoglobina koji služi kao glavni prenosilac kiseonika u krvi čiji je nivo u anemiji snižen. Valja naglasiti, da sve hronične upalne bolesti mogu uzrokovati posljedice slične anemiji zbog manjka željeza.
Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije u Evropi 19,3 odsto djece u dobi od šest do 59 mjeseci i 20,1 odsto žena reproduktivne dobi ima anemiju, uglavnom blagu.
Kao i za većinu bolesti tako se i za pojavu anemije navode brojni rizični faktori. Na primjer, osobe s hroničnim bolestima podložniji su nastanku anemije.
Činjenice o anemiji
Anemija je jedna od najčešćih bolesti u medicini koja pogađa oko 30 odsto stanovništva, a preko 50 odsto njih ima za uzrok nedostatak željeza.
Slabost, malaksalost, pospanost, omaglice, vrtoglavice, glavobolje, zujanje u ušima te lupanje srca su najčešći simptomi anemije.
Osobe s hroničnim bolestima podložniji su nastanku anemije.
Žene nakon obilnih menstrualnih ciklusa mogu postati anemične, a trudnoća može potaknuti promjene u krvi koje rezultiraju anemijom.
Ako ne paze da unose dovoljno željeza i vitamina B12 , vegetarijanci i vegani češće su anemični zbog specifične ishrane.
Opterećenje željezom nastaje kada unos željeza premašuje mogućnosti fiziološkog “skladištenja” te se ono se nakuplja u tijelu (jetri, srcu, gušterači, slezeni, koži, zglobovima i žlijezdama), a tokom godina skladišteno željezo može uzrokovati zatajenje tih organa i hronične bolesti, kao što su ciroza, dijabetes i zatajenje srca.
večernji.hr
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.