Zapadni Balkan najpodložniji lažnim vijestima: BiH opet među najgorima

Zemlje Zapadnog Balkana imaju mali potencijal da se odupru negativnim efektima lažnih vijesti i dezinformacija, što je uglavnom posljedica stanja u slobodi medija i obrazovanja, navodi se u izvještaju Instituta za otvoreno društvo u Sofiji.

Na posljednjem mjestu indeksa medijske pismenosti koji je objavio taj Institut nalazi se Sjeverna Makedonija, zatim slijede Bosna i Hercegovina, Albanija i Crna Gora. Srbija je na 29. mjestu od 35 evropskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem.

Najveću otpornost prema lažnim vijestima i dezinformacija imaju Finska, Danska, Estonija, Švedska i Irska zahvaljujući kvalitetu obrazovanja, slobodi medija i visokom povjerenju među ljudima, navodi se u izvještaju “Otpornost na lažne vijesti u vrijeme infodemije koronavirusa”.

Pokazatelji medijske pismenosti koji su korišteni u indeksu su sloboda medija, obrazovanje, elektronska participacija i povjerenje u ljude. Za to su korišćeni podaci organizacija Fridom haus, Reporteri bez granica, PISA, UN i Evrostata. Najveću vrijednost u bodovanju imali su sloboda medija i obrazovanje.

Srbija je dobila 32 od ukupno 100 bodova. U odnosu na 2017, kada je napravljen prvi indeks, Srbija je zadržala isto mjesto na listi.

U poređenju sa indeksima prethodnih godina, naveći ukupni napredak ostvarile su Estonija, Švedska i Irska, dok je najveće pogoršanje zabilježeno u Letoniji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini.

Istraživanje pokazuje da sjeverozapadne države imaju najveću medijsku pismenost, dok je najlošija situacija na jugoistoku Evrope.

Obrazovanje – najbolje oružje borbe protiv lažnih vijesti

Zemlje sa većim nepovjerenjem u naučnike i novinare imaju niži nivo medijske pismenosti i obrnuto, veća medijska pismenost povezana je sa nižim nivoom nepovjerenja u naučnike i novinare.

U izvještaju se napominje da je ovogodišnji indeks napravljen u vrijeme dvostruke krize, kada je pandemija koronavirusa dodatno pogoršana “infodemijom“, poplavom lažnih vijesti i dezinformacija usred previše informacija o pandemiji.

– Infodemija stvara krizu povjerenja, narušavajući povjerenje u medicinsko i naučno znanje i institucije, koji su prvi odgovorili na zdravstvenu krizu, ali i krizu povjerenja u upravljanju, neophodnog za rukovođenje odgovorom na sveobuhvatnu krizu, zdravstvenu, socijalnu i ekonomsku – izjavio je autor izvještaja Marin Lesenski.

U izvještaju se preporučuje obrazovanje kao najbolji pristup borbi protiv lažnih vijesti, kao “vakcinacija“ koja daje otpornost na najteže slučajeve lažnih vijesti.

– Suočavanje sa lažnim vijestima i dezinformacijama bi smanjilo temperaturu političkih i socijalnih debata i sukoba, povećalo bi povjerenje u društvima i doprinijelo zdravijem okruženju (figurativno i bukvalno) u pandemiji koronavirusa – navodi se u izvještaju.

Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.